Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić u razgovoru za Novi list komentirao je pojavu inflacije u Hrvatskoj i kako bi ona mogla utjecati na ulazak naše zemlje u eurozonu početkom 2023. godine.
Činjenica je da inflacija ubrzava te se postavlja pitanje hoće li se, unatoč snažnom oporavku, uspjeti ispuniti konvergencijski kriterij do proljeća kada bi Europska komisija trebala donijeti odluku o ulasku Hrvatske u eurozonu.
Vujčić je kazao da je oporavak od pandemijske krize jedinstveno iskustvo. "U ovu smo godinu tako ušli sa stopama inflacije u negativnom području, da bi do kolovoza godišnja inflacija nadmašila tri posto. To je posljedica poremećaja u proizvodnji i prometu, koje još uvijek ometa pandemija, dok se globalna potražnja za robama iznimno brzo oporavila", rekao je guverner HNB-a.
Inflaciji pridonio rast cijene energenata
"Također, većoj stopi inflacije su pridonijeli rast cijena energenata i vremenske nepogode koje su diljem svijeta, pa i u Hrvatskoj, smanjile urode pojedinih poljoprivrednih kultura. Brz porast inflacije stoga nije specifičan za Hrvatsku, nego je riječ o globalnom fenomenu. U europodručju se stopa inflacije povećavala sličnom brzinom i intenzitetom kao u Hrvatskoj. No, oporavak ne teče ravnomjerno u svim zemljama pa se jako povećala i raspršenost stopa inflacije među članicama EU-a. Iako se očekuje da bi stopa inflacije u Hrvatskoj mogla biti na istoj ili sličnoj razini kao u eurozoni, posljedica te raspršenosti stopa inflacije je i neizvjesnost u pogledu ispunjavanja inflacijskog kriterija. Za ocjenu usklađenosti s tim kriterijem najvjerojatnije ćemo morati pričekati do svibnja, kada ćemo vidjeti inflacijska ostvarenja svake pojedine članice EU-a i tumačenje Europske komisija koja treba odrediti tri zemlje s najboljim pokazateljima inflacije", kazao je Vujčić.
Kazao je potom što misli o tome prijeti li nam hiperinflacija. "Sve aktualne projekcije, a riječ je o projekcijama širokog kruga analitičara, središnjih banaka i međunarodnih financijskih institucija, očekuju zadržavanje inflacije potrošačkih cijena u EU-u u narednoj godini na razini ovogodišnjeg prosjeka od blago iznad 2 posto ili njezino spuštanje", kazao je Vujčić dodajući da sve projekcije počivaju na pretpostavkama stabilizacije cijene energenata i sirovina zbog čega postoji znatan rizik da bi inflacija mogla nadmašiti očekivanja.
"No, ako se inflatorni pritisci pokažu tvrdokornijima nego što se to trenutačno očekuje, odnosno ako se ocijeni da bi inflacija u srednjem roku mogla značajnije nadmašiti ciljanu razinu od 2 posto, ESB ima jasan mandat i primjerene instrumente kojima može reagirati na te pritiske. Za nas je bitno što radi ESB zbog procesa uvođenja eura kao i činjenice da inflacija u Hrvatskoj i sada jako ovisi o kretanjima u europodručju. Dakle, hiperinflacija sasvim sigurno ne prijeti. Ali zato se ne može potpuno isključiti mogućnost nešto brže normalizacije monetarne politike u odnosu na trenutna očekivanja", poručio je.
'HNB je spreman djelovati'
Upitan što dodatno betonira Hrvatsku u uvoznu ovisnost te koji je strukturni problem zbog kojeg smo u inflaciji izloženiji od drugih, Vujčić je rekao da doprinos inflaciji još uvijek dolazi od energenata koji su odgovorni za gotovo polovinu stope inflacije.
"Kod proizvođačkih je cijena utjecaj energenata još i veći pa proizvođačke cijene bez energije rastu 3 posto, dok s energijom rastu iznad 10 posto. Europska unija iz uvoza zadovoljava gotovo 60 posto svojih ukupnih potreba za energijom, a slično je stanje i u Hrvatskoj. Pogoršanje uvjeta razmjene i smanjenje životnog standarda stanovništva koje je rezultat takve negativne energetske bilance, nažalost, ne može se poništiti monetarnom politikom. Monetarnom se politikom ne može utjecati na cijenu jedne ili nekolicine roba, ona utječe na sve cijene", kazao je dodajući da zaoštravanje monetarne politike u takvim uvjetima može donijeti više štete nego koristi.
"Posebno se prati eventualno prelijevanje cijena energenata u rast cijena drugih dobara i usluga kao i rizik da se ti neizravni učinci ugrade u inflacijska očekivanja i pokrenu inflacijsku spiralu. Ako se taj rizik počne materijalizirati, i središnje banke najvećih razvijenih gospodarstava će reagirati snažnijim zaoštravanjem monetarne politike tako da zaustave stvaranje inflacijske spirale, kao što su već krenule središnje banke u nizu zemalja s tržištima u nastajanju. I HNB je spreman djelovati ako ocijenimo potrebnim i svrhovitim mijenjati neke instrumente, premda je u ovoj fazi pristupanja europodručju monetarna politika nešto više ograničena no što je to uobičajeno za malu, otvorenu, visoko euroiziranu zemlju na rubu velikog monetarnog područja", rekao je.
"Porast stope inflacije najvjerojatnije je privremene naravi pa bi se tendencija sve bržeg rasta cijena trebala postupno preokretati kako se budemo bližili sredini naredne godine i krene nestajati bazni efekt snažnog porasta cijena goriva s početka ove godine", dodao je.
Govorio je potom što može Vlada učiniti protiv inflacije. "Istina je da inflacija povećava fiskalne prihode, ali nemojmo zaboraviti da jednako tako djeluje i na povećanje rashoda. Poskupljuju dobra i usluge koje država nabavlja, jačaju pritisci na rast plaća, a povećavaju se i mirovine koje su izravno indeksirane na inflaciju. Također, znatno su poskupjeli i materijali koji se koriste za obnovu kao i za izgradnju javne infrastrukture", naveo je guverner dodajući da treba "pažljivo odvagnuti između smanjenja poreza i izravnih transfera najugroženijima koje uvode neke europske zemlje vezano na rast cijena grijanja i električne energije".
'Euro neće utjecati na rast cijena koji bi narušio životni standard građana'
No, hoće li, nakon što se uvede euro, stvoriti dodatni pritisak na skupoću i kako će građani sve to izdržati? Vujčić tvrdi da nema straha i da "euro neće utjecati na rast cijena koji bi narušio životni standard građana". "Pad životnog standarda zbog uvođenja eura se nije dogodio ni u jednoj novoj članici koja je euro uvodila u proteklih petnaestak godina. Iskustvo tih zemalja pokazuje da su se cijene kod njih vrlo blago i jednokratno povećale zbog samog uvođenja eura, i to za u prosjeku svega 0,23 postotna boda godišnje. To je bila posljedica zaokruživanja cijena prilikom konverzije cijena iz nacionalne valute u euro", poručio je Vujčić.
Guverner HNB-a komentirao je i mogućnost povećanja plaća nakon ulaska u eurozonu, naglasivši da će plaće i dalje najviše ovisiti o rastu produktivnosti. "Uvođenje eura neće zajamčiti uspjeh, ali zadržavanje kune sigurno nam neće pomoći", dodao je.
Dotaknuo se i teme prešutnih prekoračenja. "Smatramo da je naša dužnost da na to ukažemo i poduzmemo odgovarajuće aktivnosti kako bi se ta praksa korigirala i potrošači bolje zaštitili. U tom smislu HNB je i inicirao izmjenu i dopunu važeće regulative jer ne raspolaže adekvatnim instrumentima kojima bi se utjecalo na izmjenu postojeće prakse i istovremeno osigurala primjerena zaštita potrošača. Predložene izmjene regulative prvenstveno su usmjerene na osiguravanje postupne otplate u slučaju smanjenja ili ukidanja prešutnih prekoračenja, cjelovito informiranje te i nešto nižu cijenu", rekao je.
"Vjerujemo da će se naći rješenje koje će dovesti do bolje zaštite potrošača u pogledu postojećih prešutnih prekoračenja, a koje će istovremeno stvoriti preduvjete za uspostavu okruženja u kojem bi egzistirala oba proizvoda (dopušteno i prešutno prekoračenje) u onoj ulozi za koju su namijenjeni", dodao je guverner na tu temu.
Mogle bi porasti rate kredita
Potom je komentirao "nekretninski balon". "Cijene stambenih nekretnina tek su nedavno nadmašile razinu iz 2008. godine i još uvijek su blago iznad razina koje su utemeljene na ekonomskim fundamentima. Ali stupanj precijenjenosti se povećao u pandemiji i nastavlja rasti. U mjeri u kojoj se kupovine financiraju kreditima, HNB može djelovati kroz regulaciju uvjeta odobravanja kredita", kazao je Vujčić dodajući da se ne može u potpunosti isključiti mogućnost da stope rastu brže.
"Dužnici s dugoročnim kreditima odobrenima uz varijabilne kamatne stope trebaju biti spremni za još uvijek ipak malo vjerojatan scenarij da im u kratkom roku rate kredita porastu za 10 ili čak 20 posto", kazao je Vujčić.