Hrvatski pedagog i sociolog Boris Jokić za RTL Danas odgovarao je na pitanja koja muče roditelje prije početka školske godine s obzirom na broj oboljelih od koronavirusa te je odgovorio hoće li neke škole postati "epidemiološke bombe". Samo je 15 radnih dana do početka nastave a još uvijek nema plana kako će djeca ići u školske klupe. Jokić smatra da je to neoozbiljan pristup najneizvjesnijoj godini kada ne znamo ništa o organizaciji nastave i protokolima.
"Ne, to nije ozbiljno. Hrvatske obrazovne vlasti uvelike kasne s pripremama za početak školske godine. Dok druge zemlje već pripremaju za sve scenarije, hrvatski političari su na moru, brčkaju se u plićaku, a roditelji i djeca i obrazovni djelatnici nemaju odgovore", komentirao je Jokić za RTL.
Škole kao epidemiološke bombe
Objasnio je i što je mislio kada je nedavno rekao da će neke škole postati epidemiološke bombe. "Neke škole bi mogle postati. Ne smije se zaboraviti da osim pandemije covida Zagreb je imao i potres što je uzrokovalo da su neke škole dislocirane. Primjerice MIOC. Naime, 2000 ljudi svakoga dana prolazit će kroz tu zgradu. No i tu se može pronaći rješenje, ali tri tjedna prije početka škole mi tek očekujemo neko birokratsko tijelo koje će odlučivati i možemo se samo nadati da ćemo imati sve odgovore.
Na pitanje koji je njegov osobni stav kao roditelja, trebaju li djeca u klupe ili ne, Jokić kaže kako je njegov stav dobro poznat, tj. da bi najbolje bilo kad bi djeca išla u školu. "Škola je najbolje okruženje za učenje, no moramo se pripremiti za sve situacije, izvjesno je da će doći do određenih epidemioloških situacija i treba razmišljati o hibridnim modelima poučavanja. Ti hibridni modeli znače da bi trebalo predvidjeti što će se dogoditi kad djeca dođu u svoje kućno okruženje, a također treba se pripremiti za online nastavu. Sve to Hrvatska bi mogla napraviti, ali to se neće dogoditi ukoliko ne počne raditi ili se nije počelo raditi.
Zdravstvena sigurnost djece i radnika
Posljednjih dana dio roditelja traži mogućnost odabira za svoju djecu, pa se postavlja pitanje trebaju li roditelji imati pravo na odabir. "Država mora jamčiti javno zdravstvenu sigurnost djeci i odgojno obrazovnim radnicima za vrijeme izvođenja nastave. Ukoliko toga nema naravno da su roditelji pod rizikom. Međutim, ukoliko se adekvatno planira, pa nema firme u Hrvatskoj koja ukoliko postoji rizik od pandemije korone ne planira daljnju situaciju.
Je li moguće da jedan ovakav sustav to ne planira. Ja sam kao otac zabrinut! Brine me da je dijete zdravstveno sigurno, a druga stvar koja me brine je to obrazovno pitanje. Na niti jedno od tih pitanja nemamo odgovor. Odgojno obrazovni sustav je najsloženiji sustav koji zahtjeva izrazito planiranje situacije. Što se dogodi u jednom razredu ukoliko je netko zaražen, što se dogodi ako je nastavnik zaražen? O tome se ne razgovara. Kako reorganizirati školu, nastavu u slučaju zazraženih nastavnika?", pita se Jokić.
Dodaje kako se za sve može pronaći rješenje, ali da se to neće moći ako se 15 dana prije početka nastave najavljuje birokratsko administrativno tijelo. "To zvuči kao neka stara vremena kada ste osnivali komisije samo kako biste imali pokriće za svoj mogući neuspjeh, što nije dobro."
Veliki deficit usvojenih znanja
Prethodna godina je, nastavlja Jokić, za učenike i obrazovne djelatnike bila izuzetno izazovna i to ne samo zbog koronavirusa nego i štrajka. "Neka naša ispitivanja ukazuju na deficit viši od 30 posto od onoga što su djeca trebala usvojiti. I sada ukoliko to znate treba odmjeriti koliki je taj deficit, a to možete na početku školske godine, a nakon toga treba adresirati taj deficit, a i to možete. Treba odrediti što to treba nadoknaditi pa onda odrediti one najvažnije stvari. Hrvatska ima dovoljno pameti, snage i entuzijazma i ne mora slijediti ono što se događa u Austriji, Francuskoj ili Njemačkoj može i ima snage izraditi svoje modele."
Upitan je li moguće stvoriti neki model koji će biti funkcionalan, kaže: "Svi zajedno možemo raditi na tome i to vrlo intenzivno možemo nešto napraviti, ali osobno ne vjerujem u administrativno birokratsko tijelo od 23 člana da može išta funkcionalno i učinkovito učiti. Zbilja vjerujem da je vrijeme da se ti politčari napokon dokažu i pokažu za ono što su izabrani, a ne da se brčkaju u plićaku i na jahti nego da dođu i rade za sve nas."
Sve o koronavirusu u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
