Strahujući od ekonomskih posljedica krize izazvane epidemijom koronavirusa, Vlada je odlučila srezati državnu potrošnju. Među ostalim, stopirane su javne nabave koje trenutno nisu nužne, a spominje se i rezanje plaća zaposlenih u javnom sektoru i do 20 posto, pri čemu se ne bi diralo jedino u plaće onih koji su, kako se voli reći, na prvoj crti obrane od koronavirusa - zdravstvenih djelatnika, policije i vojske.
No, pitanje je bi li bilo nepravedno "kazniti" rezanjem plaća i druge koji daju sve od sebe u ovim izvanrednim okolnostima poput učitelja i profesora, službenika u Poreznoj upravi, carini ili Zavodu za zapošljavanje te koliko bi rezanje plaća demotiviralo kvalitetne i stručne kadrove u državnoj upravi, piše Večernji list.
Linearni rezovi imaju kratkoročne efekte
Bivša ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović oprezna je spram najava rezanja plaća, ali i spram teze da se u ovoj krizi pokazalo kako državni aparat može raditi sa znatno manjim brojem službenika.
"Nikada mi se nije sviđao linearan pristup. Treba znati što je kojem timu zadaća, imati jedno mjesto ostvarenja ciljeva i osigurati praćenje rezultata tih timova", kazala je Jurlina Alibegović za Večernji list dodajući da linearni rezovi mogu imati pozitivan efekt samo u vrlo kratkom razdoblju.
Iz Vlade se, pak, neslužbeno doznaje kako će se ovaj tjedan razgovarati o daljnjim mogućnostima rezanja potrošnje po pojedinim resorima, zatim razmotriti mogućnosti zaduživanja na inozemnom tržištu, a tek potom eventualno rezanje plaća u javnom sektoru.
Definirati ulogu i financiranje gradova i općina
O samoj reformi javne uprave govori se već dva desetljeća, ali niti jedna Vlada dosad se nije do kraja uhvatila u koštac s time. Naročito ne u izbornoj godini. Međutim, kriza koju je izazvala epidemija covida-19 već je promijenila mnogo toga pa bi mogla i takav stav. Pokazuje to i činjenica da su lokalni političari konačno shvatili kako je teritorijalni ustroj Hrvatske s čak 555 općina i gradova nelogičan, neefikasan i skup, a time i neodrživ. Općinski čelnici, piše Večernji list, sami su počeli zazivati okrupnjavanje, a Jurlina Alibegović u tome vidi ispunjenje ključnog preduvjeta za istinsku reformu.
"Reforma je moguća ako postoji jasna želja za njom, a sada i političari na lokalnoj razini podržavaju racionalizaciju sustava. No, ni tu nije dobar linearan pristup, treba reći točno koga ćete i zašto ukinuti", upozorava ona.
Dodaje da najprije treba definirati ulogu gradova i općina i način njihova financiranja, kako bi se došlo do optimalnog broja jedinica.
I ministar uprave najavljuje 'optimizaciju sustava'
Racionalniji teritorijalni ustroj već dugo zagovara i Ivan Koprić, šef katedre za upravno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu predlažući smanjenje broja općina na 123 jer je, prema nekim studijama, upravo toliko središta kojima gravitiraju veće prostorne cjeline u Hrvatskoj.
"Optimizaciju sustava" najavljuje i sam ministar uprave Ivan Malenica. Iz Ministarstva uprave, naime, kažu kako se radi na uspostavi središnje baze podataka na temelju koje će se zaključiti koji su administrativni i financijski kapaciteti nužni da bi gradovi i općine učinkovito pružali usluge iz svog djelokruga.