Crkve, pretežno katoličke župe, dobile su od 58 milijuna kuna iz Fonda za zajednicu, namijenjenog za podizanje kvalitete života u lokalnim zajednicama, čak 53 milijuna kuna u četiri godine. Inače, u tih četiri godine otkad je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU pokrenulo Program ulaganja u zajednicu, država je za taj program izdvojila ukupno 58 milijuna proračunskih kuna. Međutim, tko su ljudi koji dijele taj novac, odnosno tko su bili članovi Povjerenstva koje je odlučivalo o dodijeli europskog novca, iz Ministarstva taje, a pitanja u javnosti sve je više.
Zašto se taji tko su ljudi koji dodjeljuju javni novac?
Program ulaganja u zajednicu Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u 2020., o kojem već danima pišu mediji, privukao je i pažnju saborskog zastupnika platforme Možemo! Damira Bakića koji je ministrici regionalnog razvoja i europskih fondova Nataši Tramišak postavio zastupničko pitanje o kriterijima za dodjelu novca na natječaju za razvoj lokalnih zajednica.
''Oblak pitanja oko tog programa je sve veći. Došlo je vrijeme da počnemo dobivati odgovore'', poručio je Bakić i podsjetio da su pravila takva da bi odgovor trebao dobiti u roku od 30 dana.
'Zašto su vjerski projekti 33 posto vredniji od obrazovnih?'
''Nedavno je u medijima i na web stranicama Ministarstva objavljena lista odobrenih projekata za sufinanciranje u 2020. godini u Programu ulaganja u zajednicu kojeg provodi Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Na web stranicama Ministarstva bili su dostupni i svi dokumenti vezani uz provedbu Programa ulaganja u zajednicu u 2020. godini. Međutim, i lista odobrenih projekata i spomenuta dokumentacija bili su uklonjeni s web stranica Ministarstva u razdoblju (barem) od 29. kolovoza do 31. kolovoza 2020.'', upozorio je Bakić.
Ministricu je zamolio da dostavi kompletnu listu svih projekata prijavljenih za sufinanciranje u 2020. godini u okviru navedenog programa zajedno s dodijeljenim bodovima u postupku rangiranja, i ukupno i zasebno po odjeljcima kako je predviđeno načinom vrednovanja projektnih prijedloga.
Od Tramišak Bakić traži i jasne odgovore na niz konkretnih pitanja:
- Tko je i po kojim kriterijima sastavio način vrednovanja projektnih prijedloga?
- Tko je odredio sastav Povjerenstva za odabir projekata?
- U kojem sastavu je radilo, odnosno, radi Povjerenstvo?
- Po kojim kriterijima Povjerenstvo prijavljenim projektima pridjeljuje dodatnih 0-10 bodova izvan odjeljaka navedenih u načinu vrednovanja projektnih prijedloga?
- Na temelju kojih kriterija se projekti u domeni zadovoljavanja vjerskih potreba smatraju 33 posto vrednijima od projekata u sferi obrazovanja i socijalne skrbi te čak dvostruko vrednijima od projekata u kulturi?
- Zašto je u kategoriji “Zrelost programa” određeno da značajnu prednost dobivaju projekti na kojima su radovi već završeni?
- Tko je i zašto privremeno uklonio s web stranica MRRFEU sve dokumente vezane za provedbu Programa ulaganja u zajednicu u 2020. godini?
Gong: 'Javni novac ne može biti slatka tajna'
Temeljem Zakona o pravu na pristup informacija, Gong je također zatražio objavu odobrenih projekata za sufinanciranje prema programu Ulaganja u zajednicu za godinu 2019., 2018. i 2017., kao i objavu imena članova i članica Povjerenstva koje je dalo prijedlog odabira projekata za sufinanciranje prema programu Ulaganja u zajednicu u 2020., 2019., 2018. i 2017. godini. Odgovor na svoj zahtjev za pravo na pristup informacijama očekuju do 22. rujna i poručuju: ''Javni novac ne može biti slatka tajna''.
Pravo na pristup informacijama hrvatskim građanima i građankama zajamčeno je Zakonom i Ustavom. Valja, naime, podsjetiti da je javnost odnosno narod suveren u ostvarivanju vlasti i kao takav ima pravo u svakom trenutku znati na koji način i u koju svrhu se troši proračunska sredstva, odnosno tko ih i zašto te kome dodjeljuje. A pitanje potrošnje javnog novca važno je za transparentnost tijela javne vlasti i stvaranje povjerenja građanki i građana u rad tog tijela, osobito u postupanju javnim novcem.
'GDPR ne služi tome da HDZ-ove dužnosnike štiti od odgovornosti za raspolaganje proračunskim novcem'
''HDZ na ovaj način kupuje naklonost crkvenih poglavara i van svake mjere cinično i besramno troši europski novac namijenjen za poboljšanje života građana u lokalnim zajednicama'', upozorili su iz GLAS-a: "Da je sve to unaprijed smišljeno, govori i to što se taj program u Ministarstvu od milja zove 'crkveni fond'. Vrhunac cinizma je što sadašnja ministrica odbija reći hoće li se ta praksa nastaviti te ne želi javnosti dati informaciju o tome tko su bili članovi Povjerenstva koje je odlučivalo o dodijeli EU novca".
Ministrica se, kažu, pravda zaštitom podataka preko GDPR-a iako zna da građane mora obavijestiti o imenima članova Povjerenstva i vrlo detaljno objasniti sve kriterije po kojima je projektima dodjeljivan novac. Stoga su iz GLAS-a Tramišak podsjetili da GDPR ne služi tome da HDZ-ove dužnosnike štiti od odgovornosti za raspolaganje proračunskim novcem, kako hrvatskim, tako i europskim.