Hrvatska pučka pravobraniteljica Lora Vidović podignula je veliku prašinu u javnosti nakon što je objavila izvještaj "Relativizacija zločina NDH narušava temeljne vrijednosti Ustava, a izostanak reakcija otvara prostor mržnji", u kojem je kritizirala nekonzistentnost reakcije vlasti u toleriranju ZDS pozdrav i revizionistički stav prema ustaškom režimu kao i na nužnost poštovanja vrijednosti na kojima počiva Ustav Republike Hrvatske.
Flick Ured pučke pravobraniteljice
‘VLASTI TOLERIRAJU PROUSTAŠKE ISPADE’: Pravobraniteljica žestoko napala Vladu u eksplozivnom izvješću o relativizaciji NDH
'Toleriranje otvara prostor mržnji'
NET.HR: Zbog čega Vlada propušta reagirati na relativizaciju ustaštva, mislite li da u samoj Vladi sjede ljudi kojima je takva politika prihvatljiva ili to rade pod utjecajem raznih skupina i struktura?
VIDOVIĆ: Na to pitanje Vam uistinu ne mogu odgovoriti jer nisam politička analitičarka. Moj posao je upozoravati na pojave koje negativno utječu na vladavinu prava i na zaštitu ljudskih prava u Hrvatskoj, što sam ovom analizom i učinila, kao i u brojnim drugim temama koje možda nisu imale takav odjek u javnosti. U ovom slučaju, poanta je da se protuustavno ponašanje očito toleriralo, čime se omogućava da ono bude općeprihvaćeno, a to je pogrešno i opasno.
Međutim, čini mi se da se nakon objave analize nekolicina visokih dužnosnika prilično jasno ogradila od ustaštva, što je izuzetno važna poruka. No, da ne bi sve ostalo na načelnoj razini, ostaje nam vidjeti što će se u idućim mjesecima događati u provedbi preporuka Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, odnosno u zakonodavnim aktivnostima.
NET.HR: Koje skupine u Hrvatskoj predvode relativizaciju ili čak promicanje ustaštva u Hrvatskoj?
VIDOVIĆ: I to je "teren" drugih struka, jer se moja nadležnost odnosi na tijela javne vlasti, a ako je riječ o diskriminaciji, onda i na fizičke i pravne osobe. Kad je u pitanju ova tema, u analizi smo problematizirali reakcije vlasti, koje su često nekonzistentne ili izostaju, zbog čega se može zaključiti da se prešutno toleriraju.
A kada reakcije nema, time kao da se poručuje kako nema ničeg lošeg u stavovima kojima se relativiziraju zločini NDH, iako oni narušavaju temeljne vrijednosti Ustava, a njihovo toleriranje zasigurno otvara prostor mržnji. Ustavni sud je donio više odluka u kojima se jasno i nedvosmisleno odredio prema karakteru NDH i simbolima proizašlim iz tog režima, i te odluke su obvezne, odnosno sve fizičke i pravne osobe su ih dužne poštovati.
Flick Ured pučke pravobraniteljice
THOMPSONOV ODVJETNIK NE VIDI NIŠTA SPORNO U USTAŠKOM POKLIČU: ‘Neka pravobraniteljica malo bolje pročita Ustav’
'Najveći je problem Sveučilište u Zagrebu'
NET.HR: Predsjednica je prilikom primanja tenisača na Pantovčaku pjevala Thompsonove pjesme, mislite li da je to u redu u prilikama poput ove, kada naši sportaši ostvare izniman uspjeh?
VIDOVIĆ: Nemam ni želju ni mandat dovoditi u pitanje nečiji glazbeni ukus, a dio analize koji govori o Thompsonu tiče se pjesme u kojoj se koristi ustaški pozdrav. Točnije, riječ je o odluci policije da se ne žali na oslobađajuću presudu prvostupanjskog suda, čime je ona postala pravomoćna, pa Visoki prekršajni sud nije imao prilike iznijeti svoj stav.
Također, kasnije se policija pozvala na tu istu presudu, obrazlažući zašto nije podnijela optužni prijedlog sljedeći put. Dakle, policija se u ovim slučajevima pozivala na praksu koju je i sama kreirala, odnosno na stajalište prvostupanjskog suda u pojedinačnom slučaju, iako je trebala voditi računa o ranijim presudama najviših sudova i postupati temeljem Ustava, međunarodnih ugovora, zakona i drugih izvora prava.
NET.HR: Kako ocjenjujete vašu suradnju s vlastima?
VIDOVIĆ: Ovisi o kojem tijelu i o kojoj temi je riječ. Ali općenito rečeno, ta suradnja kroz godine napreduje, odnosno sve češće dobivamo kvalitetne odgovore i sve više ih stiže na vrijeme. Naravno, ima i izuzetaka, kada ih dobivamo nepotpune ili jako kasne. Tako smo, recimo, u Izvješću za 2017. naveli da Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja moramo više puta upućivati požurnice ili se čak zbog njihovog nepostupanja obraćati Vladi.
Ipak, u ovom smislu je najveći problem Sveučilište u Zagrebu koje u potpunosti ignorira zakonsku obvezu dostavljanja očitovanja i podataka kada ih to tražimo. Od nedavnih primjera, tu je naravno postupanje MUP-a koje nam je u dva navrata uskratilo uvid u podatke, u nenajavljenom obilasku policijskih postaja, iako na njih imamo pravo uvida temeljem više zakona.
Flick Ured pučke pravobraniteljice
‘DIO MEDIJA I POLITIČARI ŠIRE STRAH I PANIKU’: Pučka pravobraniteljica upozorava na lažne vijesti o migrantima
'Nismo čuli zapovijed da se sila prema migrantima ne smije koristiti'
NET.HR: Kako biste ocijenili odnos policije prema migrantima na početku migrantske krize 2015. godine i danas, je li se on promijenio? Ako policija danas nešto radi drugačije je li do te promjene došlo do zbog promjene vlasti i nove politike?
VIDOVIĆ: Očito se promijenio jer od 2016. primamo pritužbe na policijsko nasilje, koje nam upućuju migranti, nevladine i međunarodne organizacije. U njima se uvijek ponavljaju iste tvrdnje koje, uz nasilje, uključuju i oduzimanje novca, uništavanje mobitela, ograničavanje pristupa međunarodnoj zaštiti i vraćanje preko zelene granice u BIH, odnosno ranije u Srbiju. Do toga je dovela i promjena politike EU, koju onda Hrvatska provodi, a prema kojoj je, čini se, zastrašivanje jedina metoda sprječavanja prelazaka granica. No, nije poanta u puštanju svih da dođu u zemlje koje požele, poanta je u pružanju zaštite onima koji je uistinu i trebaju, a tko su oni, to se može utvrditi jedino u individualiziranom postupku, predviđenom zakonima i međunarodnim dokumentima.
NET.HR: Izvještaji o migrantima su proturječni, hrvatska policija tvrdi da nema nasilja prema migrantima, a brojne udruge i hrvatski i svjetski mediji tvrde suprotno. Kako biste vi sažeto opisali situaciju, postoji li policijsko nasilje prema migrantima na našim granicama?
VIDOVIĆ: Činjenica je da nikada nismo čuli zapovijed da se sila prema migrantima ne smije koristiti. Nadalje, na vrlo konkretne pritužbe, s detaljnim informacijama i dokumentacijom, ne dobivamo argumentirane odgovore, već samo načelne, paušalne i bez podataka o tome što se poduzelo kako bi se pritužbe rasvijetlile.
Iznimno je znakovit i primjer kada smo u policijskoj postaji pregledavali snimke termovizijskih kamera, pa su nedostajale samo one u vremenu na koje se navodni incident odnosio, samo tih 10-15 minuta, dok su snimke prije i poslije uredno sačuvane. Osnovni problem je što do sada nije provedena učinkovita istraga o pritužbama na postupanje policije, a to ugrožava vladavinu prava.
Photo: Dalibor Urukalovic/PIXSELL
'Siromaštvo veliki neprijatelj ljudskih prava'
NET.HR: Kako ocjenjujete stanje u Hrvatskoj kada je riječ zaštita ljudskih prava? Gdje se najviše krše i smatrate li da je u nekom području došlo na napretka u zaštiti ljudskih prava?
VIDOVIĆ: Tri su područja za koja redovito dobivamo najveći broj pritužbi građana – to su prava iz radnih i službeničkih odnosa, pravosuđe i diskriminacija. Ali, znatan je broj pritužbi i u području zdravstva, socijalne skrbi ili ovrha, primjerice. Svakako je siromaštvo veliki neprijatelj ljudskih prava – u isto vrijeme i uzrok i velika posljedica njihovog kršenja. U Hrvatskoj je 20% stanovnika u riziku od siromaštva, a kad su u pitanju stariji, taj broj je čak 28,6%.
I oba broja su porasla u godinu dana, iako je poraslo i hrvatsko gospodarstvo, što zapravo nema smisla, zar ne? Veliki je broj problema koje bih mogla sada nabrajati – od neisplate plaća, nerazmjernih troškova ovrha, diskriminacije u području rada i zapošljavanja i mnogih drugih, a na sve njih upozoravamo i nadležne i javnost i Hrvatski sabor, naravno, uz preporuke za poboljšanja u svim tim područjima. Upravo prikupljamo informacije o tome što nadležna tijela planiraju poduzeti za provedbu tih preporuka.
Recimo, iznimno je važno što će Inspektorat rada povećati broj inspekcijskih nadzora nad ugovorima na određeno vrijeme, koji se često zloupotrebljavaju, o čemu najbolje govori primjer pritužitelja koji ih je u 15 godina sklopio čak 54, s istim poslodavcem! To povećanje je izravan rezultat preporuke koju smo dali Ministarstvu rada i mirovinskog sustava. Također, prošle godine na snagu je stupio novi Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji koji je kao posebno ranjivu skupinu naveo starije osobe, prema našem prijedlogu. Dakle, svakako da ima poboljšanja, ali oni se ipak događaju presporo, pa se nadam da će se to uskoro promijeniti.'
