Premijerni zagrebački nastup alfe i omege slavnih Strokesa, održan u ponedjeljak u punoj Tvornici kulture, ponovno je potvrdio da je jedna od najvažnijih rock figura u posljednjih dvadesetak godina već dugo u ozbiljnoj kreativnoj krizi.
"This Is It", protkan utjecajima mitskih njujorških bendova Television, Heartbreakers, Ramones i Patti Smith Group, te je 2001. godine odjeknuo poput nuklearne bombe i fantastičnim pjesmama "Last Nite", "New York City Cops" i "Someday" gomilu klinaca uspio vratiti rock'n'rollu. Autor kompletnog materijala bio je Julian Casablancas koji je na narednim albumima bezuspješno pokušavao ponoviti dobitnu formulu debija Strokesa, nakon čega je od iste sve češće bježao glavom bez obzira.
"Tyranny", ploča koju je s bendom The Voidz promovirao u ponedjeljak, zamišljena je kao izuzetno kompleksno, transžanrovskim eksperimentima ispunjeno ostvarenje, no u konačnici je ispalo daleko najniža točka njegove karijere.
Istini za volju, veći dio tog albuma na pozornici je zvučao znatno bolje, ponajprije zahvaljujući nabrijanom Julianu i prilično kompetentnom bendu, no ubrzo je postalo bolno očito da se ni u kom slučaju ne radi o autoru dovoljno talentiranom i sposobnom da bezbrojne elemente ugurane u "M.utually A.ssured D.estruction" ili "Dare I Care" pretvori u suvislu pjesmu.
Ovako, psihodelični epovi The Voidza, u kojima su se spajale tri-četiri različite melodije i lutanja od hip-hop beatova preko garažnog rocka do alternativnog synth-popa i natrag, više su podsjećale na neku neformalnu probu ili ne baš inspiriranu večer slobodne improvizacije.
Publika je dobro, na trenutke čak i izvrsno reagirala na Julianove eksperimente, iako je bilo jasno da se oni koji u Tvornicu nisu došli zbog Strokesa mogu izbrojiti na prste jedne ruke.
Koncert je završio poslije otprilike sat vremena, taman koliko
je, barem
za potpisnika ovih redaka, i rok trajanja pjesama s "Tyrannyja".
