Izbjeglice iz Ukrajine imat će jednaka prava kao hrvatski državljani pri upisu na visoka učilišta i troškovima studija, rekao je u srijedu državni tajnik Ivica Šušak tijekom saborske rasprave o prijedlogu zakona o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija.
"U ovom trenutku ne znamo koliko će ih se prijaviti. Vjerujem da ćemo u srpnju imati potpune podatke i s njima ćemo izaći u javnost", istaknuo je Šušak. I vladajuća većina i saborska oporba u raspravi su upozorili na potrebu internacionalizacije visokog obrazovanja u Hrvatskoj.
Hrvatska je danas nekonkurentna za studente trećih zemalja zbog viza, statusa boravka, a imamo i najskuplje zdravstveno osiguranje za studente trećih zemalja, dodao je državni tajnik Šušak.
Naveo je i potrebu ujednačavanja akademskih i stručnih naziva jer danas "studijski i stručni programi na devet sveučilišta završavaju drugačijim stručnim ili akademskim nazivom, što izaziva podsmijeh u javnosti i dovodi do problema".
Na potrebu revidiranja popisa akademskih titula ukazala je Sanja Radolović (SDP), koja smatra da je problem što Rektorski zbor pod svojom ingerencijom drži popis. "Zašto je to uopće u ingerenciji Rektorskog zbora, a ne pod ingerencijom Ministarstva ili agencije koja provodi postupak akreditacije", upitala je Radolović.
S tim u vezi Šušak je najavio i izmjena Zakona o akademskom i stručnom nazivlju kako bi se drugačije uredio sustav stručnih naziva. Titula magistra ekonomije ne označava isto ako završite studij na fakultetu u Rijeci, Splitu, Osijeku ili Zagrebu, što graniči s nemogućim, ocijenio je državni tajnik.
Potreba internacionalizacije visokog obrazovanja
Luka Brčić (HDZ) upozorio je da je u Hrvatsku stiglo 16.000 izbjeglica iz Ukrajine, te je pozdravio što su i oni ukalkulirani pri priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija. Njegova stranačkog kolegu Antu Bačića zanimale su eventualne promjene za osobe koje su završile učilišta u BiH, posebno Sveučilište u Mostaru.
"Ništa se neće mijenjati, automatski se priznaju kvalifikacije s mostarskog sveučilišta, za nastavak obrazovanja ili pristup tržištu rada", rekao je Šušak. ističe da problemi postoje oko kvalitete privatnih visokih učilišta u BiH, a kao negativne primjere naveo je Brčko, Travnik i Vitez.
Naime, Agencija za znanost i visoko obrazovanje od 2017. do 2021. provela je ukupno 8346 postupaka priznavanja inozemnih kvalifikacija. Više od 50 posto zahtjeva u 2021. odnosilo se na kvalifikacije iz BiH, slijedi Slovenija s ukupno osam posto i Srbija s pet posto.
Šušak je upozorio i na velik nedostatak radne snage u ljekarništvu, zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi te potrebu da strukovne komore unaprijede normativni okvir.
Rajko Ostojić (Klub Socijaldemokrata) ustvrdio je da premali broj stranaca studira na hrvatskim sveučilištima. "Ne možemo ako se ne otvorimo", poručio je Ostojić te pozvao da se ukrajinskim izbjeglicama, ako to žele, odmah dopusti da znanje i vještine primijene u Hrvatskoj.
Damir Bakić (Zeleno-lijevi blok) upozorio je da nisu predviđeni dodatni resursi i sredstva za priznavanje inozemnih kvalifikacija azilantima koji ne mogu dostaviti dokumentaciju kojom bi dokazili svoju obrazovnu kvalifikaciju.
Državni tajnik Šušak istaknuo je zatvorenost i autarkičnosti akademske zajednice, propise i pravilnike za izbore u zvanja koji podrazumijevaju kriterije koje teško mogu ispuniti inozemni profesori.
"Sustav izbora dekana i rektora, pa čak i čelnika katedri toliko je zatvoren da ne postoji mogućnost da rektor s jednog hrvatskog sveučilišta dođe na drugo hrvatsko sveučilište, a kamoli da dođe stranac", zaključio je Šušak.
