Na jednosatnom prosvjedu koji su organizirale ekološke udruge s područja Splitsko-dalmatinske županije okupilo se nekoliko desetaka građana kojima su organizatori dijelili vodu.
Uništavanje flore i faune Peručkog jezera i rijeke Cetine
Izgradnjom plinske termoelektrane na Peruči, došlo bi, tvrde, do uništavanja flore i faune Peručkog jezera i rijeke Cetine, poljoprivreda, posebice ona ekološka bila bi uništena, seoski turizam koji je na svom začetku, neslavno bi propao, a već prepolovljeno stanovništvo bi se dodatno osulo.
Kada je u pitanju Centar za gospodarenje otpadom na području Lećevice, postoje dokazi da je dokumentacija koja se odnosi na projekat krivotvorena, čime je tvrde prosvjednici dovedena u pitanje zaštita pitkih voda i okoliša čitave Dalmacije te zdravlja i mogućnosti življenja ljudi. Tvrde da studije iz 2005. i 2016. za Lećevicu predviđaju zagađenje prirodnih podzemnih rezervoara i tokova Jadra i Krke i drugih izvorišta.
Organizator peticije protiv izgradnje plinske termoelektrane Željko Domazet rekao je da je nepoznata tvrtka VIS VIVA dobila zadatak izgradnje termoelektrane na plin nakon šest godina tajnih priprema tog, kaže, „zločinačkog projekta“ te da je u sprezi sa lokalnim općinskim vlastima općine Hrvace, stanovništvo Cetinskog kraja dovedeno pred gotov čin.
Domazet: Ekocis uz pomoć lokalne i državne politike
Domazet tvrdi da im ekocid uz pomoć lokalne i državne politike pokušavaju podvaliti tajni investitori.
„Danas i ovdje poručujem: Nećete gospodo, nećete u mom dvorištu graditi tvornicu smrti, nećete nas i sve žitelje hrvatačkog kraja osuditi na život u strahu od kiselih kiša, kancerogenih spojeva, otrovnih voda, nećete sagraditi 'tvornicu smrti' termoelektranu na plin“, rekao je Domazet.
Tvrdi da se u tom slučaju skrivaju bitne informacije i plasiraju laži kako je projekat ekološki. Također se, ustvrdio je, krivotvore podaci da je Institut Ruđer Bošković sudjelovao u izradi studije utjecaja na okoliš.
Tvrdi i da je stranim investitorima važan samo profit, prljavi novac, prljavo zarađen na uništavanju zemlje, zraka i vode i da ih nije briga koliko će ljudi zbog toga smrtonosno oboljeti.
„Šezdesetih godina potopili su nam slični investitori polja i porušili kuće da bi tu napravili akumulacijsko jezero Peruča da bi nas do devedesetih ganjali da bježimo po bijelome svijetu i svoj zločinački plan su mislili ostvariti u Domovinskom ratu te su jednim dijelom zauzevši branu Peruča željeli počiniti ekocid u čitavom Cetinskom kraju. Posljednjih godina žele nas kupiti lažnim pričama o milijardama kuna i desetak tisuća radnih mjesta da bi nam uzeli čisti zrak i vodu“, rekao je Domazet.
'Država gura novce poreznih obveznika u privatne džepove'
Po njegovim tvrdnjama projekt je i neisplativ, jer plinska elektrana ima cijenu proizvodnje od minimalno 65 eura po megavat satu, što je bitno skuplje od trenutne tržišne cijene koja iznosi 40 eura, pa ako resorno ministarstvo dozvoli gradnju plinske termoelektrane, svim građanima će poskupjeti struja.
Država pritom, smatra, na neki način gura novce poreznih obveznika u privatne džepove. Navodno se, rekao je, projekt gradi da se opravda plinovod do Dalmacije gdje nema korisnika plina.
Političkim i crkvenim vođama poručio je kako je vrijeme da se probude. „Uzeli ste nam skoro sve, ali dušu i srce nećete, za čistu vodu i čisti zrak, borit ćemo se“, rekao je Domazet.
Prosvjed su podržali umirovljeni časnici HV-a Mili Lozančić i Željko Koroman te zastupnik i general Hrvatske vojske Željko Glasnović koji je poručio građanima da ne dozvole da vlada stvara plan energetske neovisnosti bez njihova sudjelovanja, jer se svako važno političko pitanje za hrvatski narod mora rješavati direktnom demokracijom, odnosno na referendumu.
U Hrvatskoj, kazao je, postoji devet crnih točaka na Jadranskoj obali, a ironija je da Bolnica za plućne bolesti u Zagrebu ima azbest kao izolaciju.
„Ne smijemo dozvoliti da nam državu vode redizajnirani komunisti, udbaši, perverzno političko plemstvo koje je dovelo Hrvatsku dovde, a koju je vodila od 1945. do danas. Svi moramo biti za dom spremni i svi recimo u jednom glasu ne ekocidu u Cetinskoj krajni, rekao je Glasnović.
