Naime, kako se navodi u dokumentu (kojeg možete pogledati ovdje), procjenjuje se da "nije vjerojatno da će znatan broj Hrvata željeti emigrirati u Irsku".
"Trenutačno gospodarsko stanje u Irskoj nije čimbenik koji bi privukao Hrvate. Postoji malen broj otvorenih radnih mjesta, osim u područjima informacijske tehnologije - dodatna radna snaga u tom sektoru je poželjna.
Interna istraživanja pokazuju da na migraciju utječe postojeća migracijska populacija i uspostavljene društvene veze u zemlji odredišta. Eurostat procjenjuje da oko 350.000 građana Hrvatske trenutačno živi u EU. Njemačka, Austrija i Italija imaju 91% tih hrvatskih državljana koji žive u EU. Po cenzusu iz 2011. godine, u Irskoj živi 846 hrvatskih državljana. To nije dovoljna populacija koja bi predstavljala faktor u privlačenju novih migranata", navodi se u dokumentu.
U 2012. Irci izdali 12 radnih dozvola Hrvatima
"Vrlo je mala sklonost Hrvata emigriranju. Gallupovo istraživanje iz 2010. pokazuje da je broj Hrvata koji žele trajno odseliti iz Hrvatske razmjerno malen (samo 0,1 posto odrasle populacije, odnosno 4.000 osoba razmišlja o odlasku iz Hrvatske u idućih 12 mjeseci). Irska se ne spominje kao odredište. To se podudara i s podacima da je državljanima Hrvatske u 2012. izdano 12 dozvola za rad", navodi se dalje u dokumentu.
Nadalje se u dokumentu navodi da će hrvatski državljani nakon 1. srpnja moći živjeti u Irskoj, studirati u toj zemlji, samozaposliti se ili pokrenuti posao u toj zemlji.
Osim Irske, zasad je još šest zemalja potpuno otvorilo svoje tržište rada Hrvatskoj (Slovačka, Češka, Danska, Finska, Estonija i Litva), a određena ograničenja najavile su četiri zemlje(Njemačka, Nizozemska, Austrija i Velika Britanija). Ostale vlade još razmatraju konačnu odluku.
