Dvorac se nalazi u neposrednoj blizini hrvatsko - slovenske granice, na rijeci Sutli. Riječ je o samostojećoj katnici sa deset soba. Objekt je priključen na električnu mrežu, gradski plin i vodovod, ima građevinsku dozvolu i vlasnički list.
Imanje moćne obitelj Ratkaj
Kaštel Mali Tabor ima bogatu povijest. Iako je stariji, prvi put se spominje u pisanim izvorima na kraju 15. stoljeća. U fasciklima arhiva obitelji Ratkaj nema podataka koji bi sa sigurnošću ukazivali na vrijeme i njegove graditelje. Od druge polovine 13. stoljeća obližnji plemićki grad Vrbovec sjedište je vrbovečkoga ili velikotaborskog vlastelinstva, čijom propasti sredinom 15. stoljeća kaštel Mali Tabor preuzima njegovo sjedište.
Dvokrilni dvor s četiri cilindrične kule
Od 1490. do 1504. godine u posjedu je hrvatsko − ugarskog bana Ivaniša Korvina. Gotovo tri stoljeća njime gospodari moćna ugarska obitelj Rattkay (1524. − 1793.). Tijekom njihove vladavine krajem 17. stoljeća renesansni kaštel bio je pregrađen u dvokrilni dvorac s unutrašnjim dvorištem i četiri cilindrične kule, od kojeg je preostao zapadni i sjeverni obrambeni zid. U 19. stoljeću nadograđen je u jednokatni barokni dvorac, tada je srušen sjeverni obrambeni zid kaštela, a prostor između gospodarske zgrade i aneksa istočnoga krila dvorca dobiva novi ulazni portal.
Rijedak primjer srednjovjekovne profane arhitekture
Značaj kaštela i dvorca je u činjenici da predstavlja spomenik koji nosi obilježja renesansnoga kaštela i ranobaroknog dvorca, te spada u rijetke primjere srednjovjekovne profane arhitekture na prostorima kontinentalne Hrvatske.
