Državni zavod za statistiku (DZS) je od ožujka 2020. promijenio metodologiju praćenja stanja na držištu rada kada je riječ o plaćama. Sada je proširen obuhvat zaposlenih čije se plaće i radno mjesto uključuju u izračun. Za sada su u statistiku uključeni i izaslani radnici, mladi koji su koristili državne olakšice, osobe koje rade nepuno radno vrijeme itd.
Kako piše Večernji list, ta promjena, koja se počela primjenjivati na zaposlenost i plaće od siječnja ove godine, dovela je do toga da su prosječne bruto plaće približno 200-ak kuna veće nešto što je stajalo u prijašnjim podacima. Prvi put se, osim plaća, počeo pratiti i iznos neporeznih naknada. K tome, promjena metodologije dovela je i do trvenja između pojedinih umirovljeničkih udruga i države jer su, piše Večernji list, plaće jedan od čimbenika na temelju kojeg dolazi do usklađivanja mirovina dva puta godišnje. Mirovine se usklađuju u travnju i rujnu.
Ništa od povećanja od tri posto
Željko Šemper, bivši saborski zastupnik i umirovljenik, misli da bi mirovine u rujnu trebalo povećati za tri posto. Svoje mišljenje temelji u činjenici što su ove godine plaće porasle 4,4 posto u odnosu na one 2019. No, DZS je objavio da je rast bio upola niži pa navode da je razlika nastala zbog promjene načina izračuna. DZS je novu metodologiju naknadno protegnuo i na primanja za 2019. što je pokazalo da su i te godine plaće bile približno dva postotna poena veće nego što je pokazivala sada već bivša metodologija.
U DZS-u navode da je kretanje pokazatelja konkretno izračunati tako da se uzme prethodna godina prema novoj metodologiji kako bi se izbjegao prekid u seriji.
Usklađenje mirovina donijet će 35 kuna više za penzionere
Prosječna bruto plaća u drugom polugodištu bila je 4,4 posto niža od plaća u prvom dijelu ove godine i iznosila je 8.795 kuna, prema staroj metodologiji. Po novoj metodologiji pak, lanjska plaća bila je niža samo 2,1 posto, što znači da je iznosila 8992 kune bruto.
Kada se gleda formula usklađivanja, razlika moguće povišice na prosječni iznos mirovine je oko 40 kuna mjesečno. Za šest mjeseci to je 240 kuna manje, a uz rast plaća od 2,1 posto, usklađenje bi umirovljenicima donijelo 35 kuna više na iznosu penzije. Uz rast od 4,4 posto taj iznos je 75 kuna. Upravno vijeće HZMO-a će idući tjedan donijeti Odluku o usklađenju mirovina. Može se očekivati da će usklađenje iznositi 1,41 posto, a ne tri posto jer se njihova odluka temelji na službenim podacima, piše Večernji list.
Hrvatska ima 178.000 povlaštenih umirovljenika
Za 0,7 posto rasle su mirovine u travnju 2020., što znači da će rujansko povećanje biti povoljnije. U Hrvatskoj živi milijun i 242.000 umirovljenika te se na njihove mirovine godišnje izdvaja malo više od 40 milijardi kuna. Prosječna radnička mirovina u Hrvatskoj iznosi 2.524 kune. Mirovinu od oko 10.000 kuna, što su ujedno najveće prosječne mirovine u Lijepoj našoj, imaju umirovljeni saborski zastupnici. Nešto više od 9000 kuna primaju akademici, dok braniteljske mirovine u prosjeku iznose oko 6000 kuna.
U Hrvatskoj živi 178.000 povlaštenih umirovljenika, a radni vijek duži od 40 godina ima 160.000 umirovljenika čije se mirovine najčešće kređu između 4100 i 4700 kuna. Ove godine dobili smo još 25.000 novih umirovljenika, a ljudima koji su 2020. otišli u mirovinu prosječna mirovina iznosi 2.569 kuna. Kako navodi Večernji list, prvo usklađivanje mirovina umirovljenicima će donijeti oko 35 kuna više. Povećanje će biti isplaćeno s mirovinom u rujnu, kao i zaostatak iz prethodnog mjeseca.
