I Hrvati štede. Kako bi bili koliko toliko
financijski osigurani te kako bi si stvorili zalihe za stare
dani, Hrvati svaki mjesec u prosjeku sa strane uspiju staviti
469 kuna, a najviše uštete mladi od 15 do 29
godina. Oni mjesečno uspiju ušparati nešto više, 587 kuna. Uz to,
više uštete i muškarci. Hrvati prosječno izdvajaju 551 kunu svaki
mjesec što je čak 162 kune više od Hrvatica. Rezultati su to
istraživanja koje je prošli mjesec u Hravtskoj provela agencija
IMAS za potrebe Erste grupe, navodi
Novac.hr.
Iako je prosječna ušteda stanovnika Lijepe naše 41 kunu manja nego što je bila lani, oko 15 posto grašana kazalo je kako su u posljednje dvije do tri godine uštedjeli više.
Dodatno, u zemljama srednje i istočne europe, najviše štede Austrijanci. Kako je pokazalo istraživanje, oni u prosjeku mjesečno uštede 259 eura, odnosno oko 1930 kuna, a slijede ih Slovenci sa 111 eura, što je 827 kuna, te Česi koji u jednom mjesecu prosječno uštede 105 eura, odnosno 782 kune. Hrvati su peti na toj ljestvici sa 63 eura, odmah iza Mađara koji svaki mjesec izdvoje 65 eura. Od nas su gori Rumunji s mjesečnom uštedom od 57 eura, te Srbi koji u prosjeku uspiju uštedjeti 40 eura, odnosno oko 300 kuna.
Klasični oblici štednje
Pritom najveći broj Hrvata, odnosno 43 posto, koristi klasične oblike štednje, 16 posto ulaže u životna osiguranja, a devet posto u stambenu štednju. Investicijski fondovi, dionice i obveznice, izbori su pet posto građana. Svega četiri posto Hrvata ulaže u nekretnine. Ipak, najmanje popularan izbor štednje su zlato i ostali plemeniti metali u koje ulaže tek jedan posto građana.
"Relativno visok postotak ulaganja u klasičnu štednju, odnosno razmjerno nizak u alternativne oblike, sugerira da kod hrvatskih građana još uvijek prevladava konzervativniji pristup ulaganju", istaknuo je Marko Krog iz Erste banke za Novac.hr.
Kao najveći problem pokazao se da Hrvati zapravo ne znaju kome se obratiti kada žele investirati određeni iznos. Kada bi imali dodatnih 4000 kuna mjesečno, više od polovine ispitanika aj bi novac stavio na tekući račun, a 38 posto na štednu knjižicu ili štedni račun, a za ulaganja djela ili cijelog tog iznosa za savjet bi čak 35 posto Hrvata upitalo svoju obitelj ili prijatelje. Njih 12 posto pomoć bi tražilo od banke, a 11 posto bi sami tražili na internetu, dok čak 46 posto ispitanika ne bi ni tražila savjet.
