I HDZ /

i Kukuriku moraju na popravni

Čelnici HUP-a pobrojali su brojne nedostatke gospodarskih programa Kukuriku koalicije i HDZ-a, s kojima se, ocijenili su, teško može pokrenuti posrnulo gospodarstvo.

25.10.2011.
14:29
VOYO logo

Gospodarske programe Kukuriku koalicije i HDZ-a nezavisni ekonomski stručnjaci Velimir Šonje i Katarina Ott usporedili s HUP-ovim dokumentom "Za razvoj Hrvatske 2011. -2015: kapital i radna mjesta ruku pod ruku", koji je predstavljen prije četiri mjeseca na Danu poduzetnika. Analiziralo se 47 komponenti - njih pet se odnosi na ciljeve, 37 na mjere i aktivnosti koje je predložio HUP, a pet na velike institucionalne reforme.

"Sveukupno gledamo, niti s jednim programom nismo zadovoljni. Puno je toga nedorečenog, nerazrađenog i potpuno izbjegnutog. Pozivam stranke da dorade svoje programe. Bez obzira tko dođe na vlast, od prvog dana na novu vladu vršit ćemo pritisak da doradi gospodarski program. Samo mjerama koje smo predložili Hrvatska može krenuti prema izlasku iz krize", rekao je na konferenciji za novinare Ivan Ergović, predsjednik HUP-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ergović je pojasnio da se nisu ocjenjivali programi u cjelini, već samo koliko se gospodarski programi HDZ-a i Kukuriku koalicije podudaraju s onim što piše u HUP-ovom dokumentu.

Antipoduzetnička retorika u Planu 21

Sveukupno gledamo, niti s jednim programom nismo zadovoljni. Puno je toga nedorečenog, nerazrađenog i potpuno izbjegnutog. Pozivam stranke da dorade svoje programe.Kao jedan od najboljih dijelova gospodarskog programa Kukuriku koalicije ocijenjen je dio u kojem se spominje borba protiv neplaćanja. Također, s HUP-ovog gledišta dobar je i plan fiskalne decentralizacije i reforme teritorijalnog ustroja, iako koalicija okupljena oko SDP-a nema namjeru smanjivati broj općina. Jedan od kvalitetnijih dijelova Plana 21 su postavljeni ciljevi fiskalne konsolidacije: deficita (3 posto BDP-a za ukupni i 0 posto za primarni), javnog duga (ispod 60 posto BDP-a s uključenim jamstvima) i rashoda opće države (smanjenje za 4,5 postotna boda BDP-a).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najlošijim dijelom gospodarskog programa Kukuriku koalicije ocijenjene su mjere upravljanja državnim poduzećima - od sedam mjera koje je predložio HUP, navedene su samo dvije. Čak 9 od 18 mjera nedostaje u segmentu smanjenja poduzetničkih troškova, jačanja konkurentnosti i izvoza. Kukuriku koaliciji HUP-ovci zamjeraju i antipoduzetničku retoriku u programu. Glavni direktor HUP-a Davor Majetić kaže da su zabrinjavajući teze o marginalizaciji sindikata i iskorištavanja radnika, što je po njegovoj ocjeni neutemeljeno s obzirom da imamo "rigidni" Zakon o radu.

HDZ ne zna kako upravljati državnim tvrtkama

Što se tiče HDZ-ovog gospodarskog programa, HUP je najboljim ocijenio područja jačanja malih i srednjih poduzeća te najavljene institucionalne reforme. Presudnu ulogu za dobru ocjenu imala je predložena mjera da se poduzećima s manje od 2,5 milijuna godišnjeg prihoda omogući plaćanje poreza po naplaćenoj realizaciji.

Najlošijim dijelom HDZ-ova programa ocijenjen je segment upravljanja poduzećima. Tako primjerice od sedam mjera koje je predložio HUP za rješavanje problema u tom gospodarskom segmentu, HDZ predviđa samo jednu. HUP smatra da je to zabrinjavajuće, jer su se javna odnosno državna poduzeća zadnjih godina pokazala leglom korupcije, lošeg upravljanja i neefikasnosti, a što je uvelike utjecalo na deficit i daljnje zaduživanje države.

HDZ je lošu ocjenu dobio i segmentu smanjenja poduzetničkih troškova, jačanja konkurentnosti i izvoza. U tom području nedostaje čak 8 od 18 mjera koje je predložio HUP.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Čelnici HUP-a pobrojali su brojne nedostatke gospodarskih programa dviju političkih opcija od kojih će jedna voditi državu u sljedeće četiri godine, no nisu željeli reći koji je program bar za nijansu kvalitetniji. Zaključili su da im cilj nije puka kritika, već da stranke u programe ugrade mjere bez kojih nema izlaska iz krize.

Osvrćući se na medijske napise po kojima neki iz Kukuriku koalicije smatraju da će Hrvatskoj trebati pomoć Međunarodnog monetarnog fonda, Ergović je kazao da se aranžman MMF ne spominje u gospodarskom programu koalicije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na upit treba li nam pomoć svjetskog financijskog policajca, dao je diplomatski odgovor.

"Cilj je da zemlja dobio što bolji rejting, jer sada plaćamo skupe kamate. Kako će to neka politička opcija provesti, to nam nije bitno. Ako misle da će im u tome pomoći MMF, nemamo ništa protiv", rekao je Ivan Ergović.

Vezani članci:

arti-201110050084006 arti-201109291010006 arti-201109240223006 arti-201109150469006 arti-201109250180006

Tekst se nastavlja ispod oglasa
sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo