Naime, u priopćenju se navodi kako je crnogorski parlamentarni Odbor za ekonomiju, financije i budžet dana 28. ožujka 2014. jednoglasno usvojio ranije razmatrane ocjene i stavove u vezi sa stambenim kreditima CHF, kao i sa svim drugim kreditima s valutnom klauzulom.
Parlamentarni odbor ocijenio je sljedeće: - problem kredita s valutnom klauzulom CHF potrebno je riješiti vansudski na način da se ti krediti otplaćuju po tečaju prema kojem su ugovoreni, uvećanom za maksimalno 10%, da se vrate preplaćeni iznosi zbog povećanog tečaja CHF-a te da se ti krediti otplaćuju s fiksnom kamatnom stopom - potrebno je razmotriti izmjene Zakona o obveznim odnosima na način da se obveza ugovorena u nekoj stranoj valuti ispunjava po tečaju na dan zaključenja ugovora te da se takvo rješenje primjeni retroaktivno na sve postojeće ugovore.
Crnogorski parlamentarni odbor ove je stavove usvojio neposredno prije prvog ročišta za prvu kolektivnu tužbu u Crnoj Gori podignutu zbog kredita s valutnom klauzulom CHF. Inače, u Crnoj Gori je već donesena jedna nepravomoćna presuda kojom se zabranjuje istodobna primjena valutne klauzule i promjenjive kamatne stope, a sudskoj odluci sada se pridružuje i mjerodavni parlamentarni odbor svojim najavama budućih aktivnosti.
Mjera Vlade o smanjenju kamata je 'administrativna, pravno neutemeljena i diskriminirajuća'
Udruga Franak ističe u priopćenju da "nasuprot svim pozitivnim pomacima u susjedstvu, odnosno u Europskoj uniji, u Hrvatskoj svjedočimo pokušajima manipuliranja javnošću kojoj se serviraju poruke kako su nedavne zakonske izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju nešto što je doprinijelo boljitku građana i povećanju pravne sigurnosti dužnika u kreditima s nezakonitim kamatama".
Zato podsjećaju da u RH i dalje postoji na desetke tisuća nezakonito ugovorenih promjenjivih kamata zbog neugovorenih podataka o načinu promjene kamate, da je "Vlada RH priopćenjem Ministarstva financija 14. siječnja 2014. javnost dovela u zabludu i dala za pravo bankama da temeljem nezakonito povećanih kamata odrede fiksne marže, čime je došlo samo do novih nezakonitih postupaka banaka", te da je smanjenje kamata u stambenim kreditima u kojima valuta naraste više od 20% u odnosu na početni tečaj "mjera koja je administrativna, pravno neutemeljena i diskriminirajuća prema svim dužnicima u ostalim vrstama kredita, jer se na njih ta mjera ne primjenjuje".
Kako su drugi riješili problem CHF
Podsjećaju i da je Srbija vrlo kvalitetno riješila pitanje nezakonitosti povećanja kamata, pa je zakonski naloženo bankama da, "u svim kreditima u kojima nisu ugovoreni podaci za određivanje kamate, moraju odrediti fiksnu maržu i promjenjivi dio na temelju početno ugovorene kamate".
U Poljskoj je pak 3. srpnja 2013. godine dobivena pozitivna nepravomoćna presuda u skupnoj tužbi 1.247 klijenata (u stranom vlasništvu njemačke Commerzbank) radi jednostranog mijenjanja kamate protiv BRE banke te je dosuđeno da banka klijentima mora vratiti preplaćeni novac. Mađarska je već prije fiksirala tečaj CHF-a za prijevremenu otplatu hipotekarnih kredita na tečaj niži za cca. 25% od službenog tečaja, čime je de facto poništila valutnu klauzulu u svim hipotekarnim kreditima s valutnom klauzulom CHF. Austrijski Vrhovni sud presudio je pak prošle godine u jednom privatnom procesu da je valutna klauzula CHF ništetna jer dužnici nisu bili upozoreni na rizik koji ona predstavlja.
