Hrvatska je pod velikim utjecajima klimatskih promjena, a rezultat tomu su sve žešći klimatski ekstremi, kao i sve teža proizvodnja. Te riječi mogle su se čuti na prvoj međunarodnoj znanstvenoj konferenciji o izazovima u poljoprivredi u uvjetima klimatskih promjena, javlja HRT. Okupilo se više od stotinu stručnjaka iz 25 zemalja.
Predviđanja nisu baš dobra. Znanstvenici su kazali kako će ekstremi biti sve intenzivniji što će dovesti do teških posljedica u poljoprivredi.
"Superoluje nisu karakteristične za ovo podneblje, no može se očekivati da će ih biti više. Jedna takva bila je prije 15-ak godina, sad je bila ova izuzetno jaka. Vidjeli ste, išla je od središnje sve do istočne Hrvatske, u istočnu Slavoniju. I ona, nažalost, odnosi žrtve. Toga će biti više", kazao je Branko Grisogno, atmosferski fizičar.
Mnoga su zaštitna sredstva ukinuta, a ne postoji primjerena zamjena
Zadnjih nekoliko mjeseci, dodao je zamjenik osječko-baranjskog župana Mato Lukić, svjedoci smo promjena - od ekstremno visokih temperatura do velikih nevremena.
"Moramo reći, na području Osječko-baranjske županije, ali i na području cijeloga istoka Hrvatske neizmjerna je šteta. Najlakše je nešto sanirati, ali kako nastaviti dalje s proizvodnjom?", zapitao se Lukić.
Nove bolesti i štetnici javljaju se u vrijeme viška ili manjka oborina. Mnoga se zaštitna sredstva za njih na području Europske unije ukidaju, a još uvijek ne postoji primjerena zamjena.
"Voćna mušica, koja je bila zapažena jedino u Grčkoj, recimo da je tu negdje bila granica, mi je sad nalazimo na jabukama u Osijeku, u Baranji. Dakle, ona je tu, ona je s nama, odnosno klima se promijenila", rekla je Ivana Majić s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku. S druge strane, fizičar Grisogono kazao je kako će biti potrebno više navodnjavati.
"Nešto što, recimo, odrađuju donekle Kopački rit ili Lonjsko polje. Jer nije sve dobro betonirati, asfaltirati. Znači, trebat će biti nekakva sprega otpornijih biljaka, koje će bolje izdržati visoke temperature, i, nažalost, navodnjavanja", dodao je Grisogono.
Osijek i Osječko-baranjska županija pravo je mjesto gdje treba razgovarati o mogućim mjerama i rješenjima za prevladavanje problema izazvanih klimatskim promjenama. To područje, naime, živi od poljoprivrede. Tu se već godinama ulaže u poboljšanje poljoprivredne infrastrukture, poput sustava za natapanje i Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće.
'Moramo se pripremiti za budućnost'
"Želimo se kao institucija, s obzirom na to da je najveći dio poljoprivredne proizvodnje upravo ovdje, u našoj istočnoj Hrvatskoj, na neki način nametnuti i otvoriti sva ova pitanja koja nam se ustvari upravo dešavaju. Mislim da je ova poljoprivredna godina pokazatelj potrebe za ovakvom međunarodnom raspravom. Da se vide potrebe za ovakvom jednom međunarodnom raspravom, da se vidi koje su to sve mogućnosti i kako na neki način odgovoriti na sve izazove, jer klimatske promjene se upravo dešavaju, i što one sve nameću samoj poljoprivredi", objasnio je Krunoslav Zmaić, dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku.
Robert Burns iz SAD-a rekao je da već sada svjedočimo velikim klimatskim promjenama u prirodi i poljoprivrednoj proizvodnji. Upravo zato, dodao je, moramo biti spremni za budućnost. Burns je istaknuo kako je važnost ove konferencije u tome da različiti stručnjaci pokušaju pronaći rješenja i odgovore na klimatske promjene.
Promjene se već vide u biljnoj i stočarskoj proizvodnji, kao i u prerađivačkoj industriji. A utjecaj je već sada iznimno velik.
"Hrvatska pripada onoj regiji koja je pod najvećim utjecajem negativnih klimatskih promjena, s najvećim promjenama koje se događaju u zadnjih 10-ak, 20, možda i više godina. Perspektive i procjene kako će to biti u budućnosti nisu sjajne. Znanstvenici predviđaju da će te promjene biti sve intenzivnije, sve jače, s teško predvidivim i očekivanim posljedicama za poljoprivrednu proizvodnju", rekao je Danijel Jug s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku.
Ivana Majić s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku kazala je da promjene dolaze brzo, a alati koji su se dosad koristili u poljoprivrednoj proizvodnji više nisu toliko učinkoviti.
"Moramo se mijenjati, moramo mijenjati svoju svijest, moramo promijeniti paradigmu da kako je radio moj deda, ja više ne mogu raditi. Ja moram surađivati, moram dijeliti informaciju", dodala je Majić.
Na osječkom fakultetu pokrenuli novi studij
Jedno rješenje je i digitalna poljoprivreda, a na osječkom fakultetu pokrenut je i jedinstveni studij na engleskom jeziku.
"Mogu govoriti samo sa strane studenta još uvijek. Mogu reći da možemo koristiti digitalnu poljoprivredu kao alat za smanjenje klimatskih promjena. Tu su nekakve stvari, tipa možemo koristiti 5G mreže koje se zasnivaju na nekakvim karakteristikama brze povezanosti, a s obzirom na to da se digitalna poljoprivreda temelji na analizi podataka", istaknuo je Luka Šumanovac sa studija Digitalne poljoprivrede na FAZOS-u. A Ana Šunjić kazala je da pomoću tih podataka može se "napraviti model koji će napraviti predikciju hoće li doći do nekih vremenskih uvjeta na koje bismo trebali obratiti pozornost, ako bi došlo, da znamo na vrijeme reagirati".
POGLEDAJTE VIDEO: Čudo prirode sa zemlje i iz zraka: Ekipa RTL-a Danas 'osvojila' najviši vrh Učke, a pogled - ostavlja bez daha
