Na 11. sjednici Vijeća za obranu koju su sazvali predsjednica Kolinda-Grabar Kitarović i premijer Andrej Plenković, u skladu s izlaganjem Stručnog tima, prihvatilo se mišljenje i preporuke kako je najpovoljnija ponuda za višenamjenski borbeni avion ponuda Države Izrael.
Naime, izraelska ponuda odnosi se na 12 F-16 Barak aviona koji su stari 30 godina te bi njihova cijena trebala iznositi oko tri milijarde kuna. Ipak, stručnjaci su oko ove odluke podijeljeni. Umirovljeni pilot Ivan Selak posljednjih dana glasno je kritizirao nabavku izraelskih aviona te tvrdi kako izraelski F-16 Barak "neće ići u zrak onoliko koliko treba ići, problem je održavanje".
Selak je upozorio kako se radi o starim izraubanim avionima koji su skupi za održavanje. Vojni analitičar Igor Tabak za Hinu je kazao kako postoji puno otvorenih pitanja oko kupnje izraelskih aviona jer se u javnost pustilo jako malo slzužbenih podataka.
"Tu ima iznimno malo službenih podataka, a većina svih priča i diskusija je bazirana na novinskim napisima, pozivanjima na neimenovane izvore, što već traje neko vrijeme. Izuzetno bitna će biti konferencija za medije na kojoj će se podrobnije objasniti ta odluka, jer ima puno otvorenih pitanja i stvari koja traže objašnjenje", kazao je Tabak.
S druge strane, umirovljeni general Anton Tus, prvi načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, te zapovjednik 91. zrakoplovne baze HRZ-a pukovnik Željko Ninić, izrazili su zadovoljstvo odabirom F-16 Barak aviona.
PROČITAJTE VIŠE:
>> Odluka je pala: Vijeće za obranu odabralo izraelsku ponudu za borbene avione
Što sve F-16 Barak nudi?
Prvi F-16 Barak, čiji je službeni naziv F-16 C/D, u Izrael su stigli 1987. godine. Avion ima snažniji motor s većim statičkim potiskom, bolji radar, napredni kokpit s dva višenamjenska zaslona i holografski širokokutni zaslom s glavnim zaslonom. Također, ima jači zračni okvir koji omogućuje veću nosivost naoružanja, kontrole ‘fly-by-wire’ te bolji sustav za noćnu borbu.
Barak je znatno modernizirana verzija Lockheed Martinova F-16 C/D, a u njemu se nalazi posebna izraelska avionika, samoobrambeni sustavi, radari i napredna oružja poput projektila Python 4 i 5 "zrak-zrak" te projektila "zrak-zemlja" Popeye i Spice. Barak može ponijeti više od 7 tona naoružanja.
F-16 Barak ima šestocijevni rotirajući top M61A1 Vulcan kalibra 20 milimetara i efektivnog dometa od oko 1600 metara te maksimalne brzine vatre od 6000 granata u minuti. U zračnoj borbi F-16 Barak može nositi infracrveno vođene rakete AIM-9M Sidewinder. Domet ovih raketa je 20 kilometara u frontalnom aspektu, odnosno približavanju cilja i lansirnog aviona.
F-16 Barak može nositi i AIM-120C AMRAAM raketu koja ima domet veći od 100 kilometara, a ona je aktivno radarski navođena. Podaci o cilju raketi se mogu prenijeti putem podatkovne veze s drugog lovca, infracrvenog senzora ili AWACS radarskog aviona, što znači da se jedna od ovih opcija može koristiti i za održavanje zahvata cilja te slanje ažuriranih podataka raketi, čime se znatno povećava vjerojatnost pogotka.
Po pitanju ciljeva na zemlji, F-16 Barak može ponijeti širok spektar navođenog i nenavođenog oružja. Od nenavođenih bombi može nositi Mk80 bombu, tj. Mk82 tešku 227 kilograma, Mk 83 od 460 kg i Mk 84 od 960 kg, a uz njih idu i GPS navođene inačice istih iz serije JDAM, te laserski navođene varijante serije Paveway.
Avion može i nositi GBU-39 bombu malog promjera te razne varijante kasetnih bombi. Što se tiče nevođenih raketa, F-16 Barak može nositi rakete 70 mm Hydra, a soim toga i razne verzije laserski i TV vođenih raketa AGM-65 Maverick koje su namijenjene uništavanju oklopnih i utvrđenih ciljeva.
F-16 također može nositi i krstareće rakete za strateške udare sa sigurne udaljenosti kao što je stealth krstareću raketu AGM-158 JASSM, dometa preko 370 kilometara i s bojnom glavom od 450 kilograma.
Osim F-16 Barak aviona, Hrvatskoj su se nudili i novi švedski Grippeni, grčki polovni F-16 te američki potpuno novi F-16 Block 70/72.
