Hrvatska je među zemljama s najviše neimplementiranih antikorupcijskih preporuka koje se tiču saborskih zastupnika, objavljeno je u godišnjem izvješću Skupine država protiv korupcije (GRECO), piše u četvrtak Večernji list.
GRECO je osnovalo Vijeće Europe, a trenutačni predsjednik je hrvatski sudac, zamjenik predsjednika Vrhovnog suda RH Marin Mrčela. Preporuke GRECO-a koje se tiču suzbijanja korupcije među sucima i u državnom odvjetništvu Hrvatska je nešto bolje ispunjavala premda i kod te dvije ciljane skupine ostaju neispunjene neke ključne preporuke kao što je veća uloga Državnog sudbenog vijeća, a manji utjecaj politike, pri izboru predsjednika Vrhovnog suda.
No, kad je riječ o preporukama koje se tiču suzbijanja korupcije među saborskim zastupnicima, Hrvatska je ispunila samo jednu od tri preporuke, što je nakon Mađarske, Poljske i Austrije, najlošiji učinak među ukupno 42 zemlje. Ključna je neispunjena antikorupcijska preporuka donošenje kodeksa ponašanja za saborske zastupnike.
GRECO traži usvajanje kodeksa
Kodeks bi trebao dati smjernice za ponašanje zastupnika pri susretima s lobistima ili nekim drugim tko želi ostvariti nekakav utjecaj, povećati transparentnost rada zastupnika, propisati što s darovima koje primaju i slično. Inače, rok koji si je Hrvatska sama zadala za usvajanje tog kodeksa prošao je krajem 2015. – taj rok bio je naveden u Strategiji suzbijanja korupcije 2015. – 2020. godine.
Sada, međutim, GRECO ide korak dalje i u novim preporukama za Hrvatsku ne samo da podsjeća da se mora ispuniti obećanje o kodeksu saborskih zastupnika nego traži i usvajanje istog kodeksa za najviše dužnosnike izvršne vlasti, dakle, za premijera, ministre, državne tajnike i pomoćnike ministara. Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa dobilo bi, prema GRECO-ovim preporukama, veće ovlasti u provjeravanju najviših Vladinih dužnosnika.
Predsjednik GRECO-a Marin Mrčela iskoristio je prigodu objave godišnjeg izvješća o antikorupcijskim preporukama u Europi i SAD-u kako bi upozorio na još nešto: rizik od korupcije povećava se u doba globalne pandemije novog koronavirusa jer se zbog izvanrednih okolnosti zaobilaze javne nabave, ukidaju registri transparentnosti, propisi o lobiranju stavljaju u drugi plan, piše u četvrtak Večernji list.