Prema podacima MUP-a, čiju statistiku za ovo istraživanje koristi i Europska komisija, lani je na domaćim prometnicama život izgubilo 308 osoba, što je za 60 manje nego 2013. godine, piše Novi list.
Manje poginulih
Gledano samo iz domaće perspektive, ove brojke, koliko god gubitak ljudskih života bilo teško promatrati pozitivno, značajno su poboljšanje u odnosu na prošlo desetljeće. Naime, do 2009., najmanji zabilježeni broj smrti na domaćim prometnicama na godišnjoj razini bio je 597, što je zabilježeno 2005. godine.
Ono što Hrvatsku i ljude zadužene za poboljšanje stanja u prometu treba zabrinuti je podatak da je Hrvatska crni rekorder kad su smrti mladih u pitanju. Na milijun osoba u dobnoj skupini 18-24 godine, u Hrvatskoj gine 165, što nas, nažalost, čini neslavnim rekorderom EU-a. Tek donekle nam je blizu Poljska sa 151, dok sve ostale države imaju značajno manji broj mladih poginulih na cestama.
Najmanje mrtvih na Mlati
U Uniji na cestama u prosjeku gine 51 osoba na milijun stanovnika, s time da treba istaknuti kako devet država ima značajno manji broj stradalih od prosjeka. Četiri su države s najmanje poginulih s obzirom na broj stanovnika – Malta (26), Nizozemska i Velika Britanija (obje 28) te Švedska (29). Ova lista pokazuje i kako ograničenje alkohola ne igra nikakvu ulogu u statistici. U prve četiri je tako Švedska s restriktivnih 0,2 promila, Nizozemska s gotovo pa standarnih 0,5 promila, no i Malta i Britanija koje imaju 0,8 promila.
Već iz ovih statističkih podataka može se zaključiti gdje leže najveći problemi Hrvatske kad je promet u pitanju. Mladost poginula na cestama pokazuje kako visoke cijene vozačkih ispita nerijetko znače i gotovo pa obvezno puštanje na njima, a to dovodi do lošijih vozača na cestama. S druge strane indikativno je i kako Hrvatska ima u postotku najviše stradalih u urbanim sredinama i mjestima.
