'DOBRE VIJESTI' ZA KUŠČEVIĆA /

Hrvatska javna uprava postigla fantastičan 'uspjeh'! Prema indeksu s Oxforda 35. od 38 zemalja

Image
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Hrvatska javna uprava jedan je od ključnih problema u Hrvatskoj kao glomazna i teret umjesto da bude servis građanima

7.5.2019.
8:08
Patrik Macek/PIXSELL
VOYO logo

Prema indeksu međunarodne usporedbe efektivnosti javnih uprava (InCiSE) koji je pokrenula Blavatnik School of Government sa Sveučilišta Oxford, javna uprava u Hrvatskoj zauzela je 35. mjesto od 38 promatranih zemalja, objavio je ovih dana na Facebooku jedan od najvećih stručnjaka u Hrvatskoj za javnu upravu Ivan Koprić, predstojnik Katedre za upravnu znanost na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 

  • 'Vlada će diskriminirati ljude koji žive u malim mjestima i ojačati župane kao prave feudalne gazde županija'

Koprić je poznat i kao oštar kritičar dosadašnjih vlasti koje uporno izbjegavaju zaista reformirati neučinkovitu javnu upravu u Hrvatskoj pa je tema njegove britke kritike nerijetko i aktualni ministar uprave Lovro Kuščević. S obzirom na to da se potonji kao mantre drži i digitalizacije, na pomak na bolje na tom polju ne upućuje ni to da smo prema indeksu po kvaliteti podataka koji se uzimaju u obzir na zadnjem mjestu.

Indeks nastoji osigurati zbirni indeks uspješnosti javnih uprava pogodan za jednostavnu usporedbu ocjenjujući efikasnost centralne uprave. Međutim, ne i lokalne uprave i samouprave te kvalitetu usluga javnih službi poput zdravstva ili školstva jer su autori, upozorava forum.tm, priznali činjenicu da se one među zemljama razlikuju po veličini i obliku, kao i da među njima postoje različiti sustavi organiziranja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Ivan Koprić

Ivan Koprić (Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL)

Indeks se sastoji od 12 indikatora – od kapaciteta ili otvorenosti javne uprave do javne nabave ili poreznog administriranja. Hrvatska je po prvi put uključena u indeks te se našla na dnu ljestvice, a iza nje su ostali samo Rumunjska, Grčka i Mađarska.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

''Je li to za plač ili smijeh? Ni jedno ni drugo, nego pogled u zrcalo koji otkriva nelijepo lice naše javne uprave'', komentirao je Koprić dodavši ironično: ''Ma daj, koga to briga u političkom vašaru koji se upravo odvija i još će se sve do lokalnih izbora u svibnju 2021. odvijati pred našim očima".

Prva mjesta po kvaliteti javne uprave zauzimaju zemlje Commonwealtha te nordijske zemlje, a na prvom mjestu je Velika Britanija koju slijede Novi Zeland, Kanada, Finska, Australija, Danska i Norveška.

Od 12 indikatora koji čine indeks, Hrvatska najbolje stoji u poreznom administriranju, a najgora je u odnosu na gotovo sve ostale zemlje po pitanju otvorenosti, digitalizacije i kreiranju javnih politika pa i ne čudi da tavori na dnu, a teško i da će se od njega s obzirom na dosad viđeno, barem ne tako skoro, odlijepiti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo
Još iz rubrike