Hrvatska je ispod europskog prosjeka po proizvodnji eko hrane, zbog čega su i potpore za takvu proizvodnju znatno izdašnije. No unatoč tomu, kupci uglavnom zbog ubrzanog načina života češće u kupovinu idu u trgovačke lance nego na tržnice.
Austrija prednjači s više od 24% eko proizvodnje. Slijede Estonija i Švedska s oko 20%. Hrvatska je na sedamnaestom mjestu s manje od 7%.
Eko hrana je skuplja, ali sigurnija, kvalitetnija, zdravija, a po regulativi Europske unije strogo su postavljena pravila i analize kako bi se dobio certifikat, što naši eko proizvođači poštuju i podržavaju.
Na pitanje da li u eko proizvodnji ima i onih koji nešto muljaju, eko proizvođač Marica Završki odgovara da u svakom žitu ima kukolja.
''Trebaju imati nadzor i trebamo kod ljudi steći povjerenje''.
VEZANE VIJESTI:
- Nova šoping meka: Istražili smo zašto građani iz svih dijelova Hrvatske hrle u Liku
- Domaćih jaja sve manje: 'Cijena od kunu i pol postala je neprihvatljiva'
Ministarstvo je više nego udvostručilo poticaje za eko proizvodnju u odnosu na konvencionalnu. Ipak, sami poticaji nisu dovoljni ako ljudi nisu osviješteni o važnosti zdrave hrane koja, uz to treba i mjesta za uzgoj.
"Mora se najmanje imati od 4 do 5 hektara", kazao je Ivica Čes iz OPG-a "Čes" iz Laslova.
Ali ne samo da zdravije znači mršavije, već odlazak na tržnicu ima svoje tradicionalne čari. Cjenkanje i ugodno ćaskanje s prodavačicama.