Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) porasli su u prosincu za 0,9 milijardi kuna ili 0,3 posto (na osnovi transakcija) te su na kraju 2022. godine iznosili 269,0 milijardi kuna, navodi se u novom HNB-ovom Komentaru monetarnih kretanja za prosinac.
Cjelokupan mjesečni rast ukupnih plasmana ostvaren je zahvaljujući rastu kredita koji čine njihov najveći dio. Promatrano po sektorima, najviše su porasli krediti nefinancijskim poduzećima (0,6 milijardi kuna), a u nešto manjoj mjeri slijede ih krediti lokalnoj državi (0,2 milijarde kuna) i krediti stanovništvu (0,1 milijardi kuna).
Snažan rast stambenih kredita
U strukturi kredita stanovništvu, u prosincu je ostvaren snažan rast stambenih kredita (0,8 milijardi kuna) koji je u velikoj mjeri bio uzrokovan snažnijom potražnjom stanovništva za stambenim kreditima u uvjetima očekivanog zaoštravanja uvjeta kreditiranja. U suprotnom je smjeru djelovalo smanjenje prekoračenja po transakcijskim računima koje je bilo jače od uobičajenog u prosincu (0,6 milijardi kuna), dok su gotovinski nenamjenski krediti ostali gotovi nepromijenjeni.
Rast ukupnih plasmana dosegnuo je tijekom 2022. najviše razine u posljednjih desetak godina, a na kraju prosinca 2022. iznosio je 9,7 posto na godišnjoj razini (na osnovi transakcija). Pritom su najveći doprinos rastu plasmana dali krediti nefinancijskim poduzećima koji su u pojedinim mjesecima bilježili godišnje stope rasta veće od 20,0 posto, a tome su u najvećoj mjeri pridonijeli krediti poduzećima iz energetskog sektora.
Krediti stanovništvu su također ubrzali rast na godišnjoj razini (s 4,5 posto u prosincu 2021. na 5,8 posto u prosincu 2022.) kao rezultat ubrzavanja rasta stambenih kredita (s 9,2 posto na 10,2%) te gotovinskih nenamjenskih kredita (s 2,4 posto na 3,5 posto).