Raspravili smo o ovoj temi sa članom našeg stručnog tima Ivicom Maštrukom, bivšim hrvatskim veleposlanikom u Ljubljani te novinarom slovenskog lista Delo Rokom Kajzerom.
Kajzer naglašava da se ne smije iz vida izgubiti važnu činjenicu, a ta je da "tisuće ljudi mirno i dostojanstveno prosvjeduje protiv političkih elita svih boja, za pravnu i socijalnu državu i za takve mjere štednje koje ne bi smjele ići samo na štetu građana".
"Dramatičniju sliku prosvjeda daje izazivanje sukoba s policijom, što radi mala grupe nasilnika i time diskreditira bit prosvjeda. U Sloveniji se vjeruje da iza tih provokatora, koji se ubacuju na prosvjede, stoji dio političke elite koja se očito boji jakog nezadovoljstva građana uvjerenih da im je pokvarena politika ukrala državu", navodi on.
Maribor - Radićeva
Upitali smo Maštruka podsjeća li ga Maribor na prosvjede u Radićevoj ulici u Zagrebu početkom 2011. godine. Tada su se kamenjem i ciglama poslužili zakrabuljeni mladići ranije okupljeni na braniteljskom prosvjedu, koji su na sebi nosili i navijačka obilježja.
"To samo djelomice podsjeća na Radićevu. U Sloveniji je ta skupina bila organiziranija, agresivnija i došla je s namjerom da radi nerede. Ovi kod nas još uvijek nemaju podršku izvan svog uskog kruga, čak ni među strankama desnice", smatra Maštruko.
Da su slovenski izgrednici organizirani potvrđuje i Kajzer.
"Nekomu je očigledno stalo do toga da diskreditira prosvjede i prikaže ih kao nasilne", dodaje. Procjenjuje da će prosvjedi potrajati i bitno promijeniti političku i društvenu sliku Slovenije, jer je ovo neuobičajeno za Sloveniju, ako se izuzmu prosvjedi sindikata.
"Nezadovoljni građani po mom mišljenju odlučni su promijeniti stvari na bolje", uvjeren je. Ipak, novinar ne isključuje ni mogućnost da se nastavi i nasilje, prije svega zbog iskustva prosvjedima u Ljubljani i Mariboru.
Hrvati su više za pozitivan naboj
Može li se takvo što dogoditi u Hrvatskoj? Maštruko to ne očekuje.
"Hrvati su zasićeni izražavanjem sile, prema sili postoji opći otpor, jer još uvijek pod dojmom trauma Domovinskog rata i svih njegovih posljedica do kraja 90-ih", smatra on. To se neće dogoditi i zato što se od sile suzdržavaju sindikalni lideri, ali i svi koji bi mogli organizirati demonstracije i iskazivanje nezadovoljstva.
Nasilne demonstracije kakve su se dogodile u Sloveniji "razaraju društvo i put prema demokratskim rješavanju problema", no za to se očito stvorila klima, dodaje on.
"Jedan od razloga eskalacije, pokraj socijalnog nezadovoljstva i uplitanja agresivnih skupina sigurno je i nezadovoljstvo postupanjem policije. Janez Janša je i u prošlom premijerskom mandatu izložen napadima zbog toga", smatra diplomat.
"Mase se u Hrvatskoj radije okupljaju na događajima s pozitivnim nabojem, kao što je doček generala ili na sportskim utakmicama", zaključuje Maštruko.
Prosvjedi u Sloveniji su sliči onima lani u Hrvatskoj
Kajzer, pak, vidi sličnost između Slovenije i Hrvatske u teškoj gospodarskoj situaciji u kojoj su se našle, ali i činjenici da su neki pojedinci prigrabili ili pokušali prigrabiti najbolja slovenska poduzeća, što se Hrvatskoj dogodilo već odavno.
"Veću građansku akciju onemogućava i činjenica da su o obje zemlje organizacije civilnog društva slabe ili uništene i da je politika - i to ona loša - penetrirala u sve pore društvenog života. Prosvjedi, koji su se dogodili prošle godine u Hrvatskoj slični su sadašnjim slovenskim. Ali kod vas se dogodila jedna velika promjena na izborima i očito je to ispuhalo nezadovoljstvo građana - a kod nas političkih promjena nema", zaključuje Kajzer.
Naljutio vas je neki potez Vlade? Niste sigurni kako će se novi zakon odraziti na vašu budućnost? Muče li vas komunalna poduzeća neopravdano visokim računima ili lošom uslugom? Imate neki drugi problem o kojem želite mišljenje nekog od članova našeg Stručnog tima? Pišite nam na strucnitim@portal.net.hr
