'TO JE SKANDALOZNO' /

Hoće li Milanović učiniti nešto što nije ni jedan predsjednik prije njega? 'Bilo bi dobro da dame i gospodu dovuče s plaža'

Image
Foto: PIXSELL

'Bilo bi, iz ustavnih razloga, strašno važno da se Milanović ustavno pripitomi, da prihvati tu (oporbenu) inicijativu, da je učini svojom, a time i ustavnom činjenicom', smatra politički analitičar Žarko Puhovski

14.7.2023.
6:42
PIXSELL
VOYO logo

Hrvatski sabor u petak završava proljetno zasjedanje, a zastupnici odlaze na dvomjesečni ljetni odmor, do 15. rujna kada započinje jesensko zasjedanje. No, ne bi svi išli na odmor. Oporba je zatražila od predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića da sazove izvanrednu sjednicu ako se u međuvremenu ne riješe (a nisu) tri velika problema koja potresaju državu: imenovanje ravnatelja VSOA-e (na mjesec dana je imenovan privremeni ravnatelj), razrješenje Uprava HEP-a zbog tzv. plinske afere te kriza u pravosuđu zbog štrajka sudskih službenika i namještenika koji traže veće plaće.

Jandroković nije smatrao te razloge 'izvanrednima' da bi nakon završetka redovne sjednice odmah sazvao i izvanrednu. Sada su oči i uši okrenute k predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću koji među malobrojnim ovlastima ima i onu da može sazvati izvanrednu sjednicu Sabora.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nijedan dosadašnji predsjednik nije to učinio

U srijedu su u Vilniusu u Litvu, gdje je sudjelovao na samitu NATO-a, hrvatski novinari upitali Milanovića hoće li to učiniti. Iz njegovog odgovora dalo se zaključiti da neće.

"Ako istraga oko HEP-a i odgovori budu zadovoljavajući - bit će OK. Ako ne, ima i drugih mogućnosti. Ako donesem odluku, donijet ću je sam, a radije bih da je ne donosim", rekao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ako bi Milanović to ipak učinio, bilo bi to prvi puta da predsjednik države konzumira tu ovlast. Od 2000. godine, kada su izmjenama Ustava značajno srezane dotadašnje, za Tuđmana pisane predsjedničke ovlasti, nitko tko je obnašao tu dužnost nije niti jednom sazvao izvanrednu sjednicu Sabora. U kolovozu 2019. godine oporbeni Most je zatražio od tadašnje predsjednice Kolinde Grabar Kitarović da sazove izvanrednu sjednicu kako bi se spriječilo kršenje roka od 30 dana za glasovanje o opozivu ondašnjeg ministra zdravstva Milana Kujundžića. Grabar Kitarović, koja je tada već uvelike bila u pretkampanji za nove predsjedničke izbore 'izmigoljila' je tom zahtjevu prebacivši ga Ustavom sudu, koji je bio zatečen njenim manevrom.

Znakovita Milanovićeva izjava iz 2019. godine

Znakovita je i tadašnja izjava Milanovića, koji je također bio u pretkampanji za predsjedničke izbore. On je tada poručio da ako bude izabran (što je kasnije i bio) neće biti saveznik parlamentarne oporbe. Stoga nije podržao oporbeni zahtjev za sazivanjem izvanredne sjednice Sabora.

''Opozicija igra legitimno, pokušavaju isprovocirati većinu. Po meni, ne znam koliko se predsjednik Republike u takve stvari čiste političke borbe smije miješati. To je dilema. Ako bi se sada sazvala sjednica Sabora, to bi bio presedan i mogli bismo očekivati da svako sljedeće ljeto i svaku sljedeću zimu opozicija s 31 glasom izazove izvanrednu sjednicu'', kazao je u kolovozu 2019. Milanović, tada kao predsjednički kandidat.

'Oporba je i na njegov mig krenula u akciju'

Bi li Milanović sada trebao to učiniti, upitali smo političkog analitičara Žarka Puhovskog.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

''To je nešto što bi on morao učiniti jer je oporba, očito i na njegov mig, krenula u akciju okupljanja koja bi trebala dovesti do sazivanja Sabora, a što oni sami ne mogu po svojim snagama. Pitanje je hoće li se predsjednik okrenuti ustavnom pripitomljavanju, kao što je počeo s onom svojom televizijskom poslanicom (prošlog četvrtka navečer) koja je, koliko god bila tragikomična, ipak sličila na obraćanje predsjednika države, a ne na frajersku priču u krčmi što je najčešće bio njegov oblik komunikacije. On je u tom obraćanju prvi put spomenuo ono što je bit njegove uloge po Ustavu, a to je podešavanje međusobnih odnosa državnih organa. Do sada je radio obrnuto od toga. Bilo bi, po mome sudu, iz ustavnih razloga strašno važno da se on ustavno pripitomi, da prihvati tu (oporbenu) inicijativu, da je učini svojom, a time i ustavnom činjenicom. To bi značilo da trodioba vlasti nije izbačena iz svakidašnjeg života, kao što se činilo u zadnje dvije godine njegova mandata. I Milanovićev sastanak u četvrtak s predsjednikom Vrhovnog suda upućuje na njegovo postupno osvještavanje vlastite ustavne uloge'', smatra Puhovski.

'Bio bi to povratak Milanovića u ustavne okvire'

Puhovskog smo podsjetili na onu, gore citiranu Milanovićevu izjavu iz 2019. godine, upitavši ga bi li i zašto bilo važno da Milanović promijeni svoj ondašnji stav.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

''On je inače pokazivao taj stav kada nije htio doći u Sabor na neke sjednice koje su iz formalnih razloga pretpostavljale njegovu nazočnost. Pokazao je izričit prijezir spram Ustavnog suda i ovo bi bio, bez obzira na politički kontekst, povratak Milanovića u ustavne okvire ma koliko to bilo nevoljko i ma koliko bili čudni njegovi motivi'', kazao je.

Puhovski skreće pažnju na još nešto što smatra skandaloznim - dva mjeseca godišnjeg odmora saborskih zastupnika.

''Jednostavno građanski rečeno, to da skupina ljudi ima plaću 2000 eura i više te usto zajamčeni dvomjesečni ljetni godišnji odmor plus onaj zimski, po mom sudu je skandal u kontekstu Zakona o radu, a kamoli bilo čega drugoga. U većini država to ne postoji kao ustavna odrednica, to se obično određuje poslovnikom o radu. Tako da bi bilo dobro da se dame i gospodu malo dovuče s plaža na sjednicu, a ne da od ovog petka nestanu'', kaže.

Sabor bi trebao raspravljati o odnosu 'dva brda'

Iz današnje perspektive, zahtjev oporbe iz ljeta 2019. za sazivanjem izvanredne sjednice zbog opoziva ministra zdravstva ne čini se problemom reda veličine ovih sadašnjih - u prvom redu štrajkom paraliziranog pravosuđa - zbog kojih aktualna saborska oporba traži isto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

''Vjerojatno da, jer tu se opet radi o te tri grane vlasti. Veliku je grešku napravio predsjednik Vrhovnog suda (Radovan Dobronić) koji se zbog stanja u pravosuđu prvo obratio premijeru, a ne predsjedniku Sabora, kojemu se po logici diobe tri grane vlasti najprije trebao obratiti. Osim toga, čini se da je tek naizgled riješeno pitanje ravnatelja VSOA-e, jer ćemo očito za mjesec dana imati situaciju da će opet biti nužno produljiti privremeno rješenje. Ne čini se vjerojatnim da će doći do dogovora'', ističe Puhovski.

On smatra da bi bilo bitno da se u Saboru pokrene tema o poteškoćama i problemima u funkcioniranju dvije grane izvršne vlasti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

''Mi imamo diobu unutar izvršne vlasti - podjelu na ovlasti predsjednika države i ovlasti Vlade, odnosno premijera. Sabor bi trebao djelovati pa i posredovati u toj situaciju u kojoj su odnosi između 'dva brda' takvi da ne odgovaraju ustavnim pretpostavkama. I što je puno važnije - onemogućavaju funkcioniranje sustava. To bi doista bila tema za izvanredno zasjedanje Sabora'', napominje Puhovski.

'Daj da uzmemo dva moja i dva tvoja'

U javnosti se često čuje tvrdnja da predsjednik Milanović ima mnogo veći izborni legitimitet nego premijer Andrej Plenković. Jednostavnije sročeno, da iza Milanovića stoje građani, a iza Plenkovića ne. No, izbori na kojima su obojica dobili legitimitete naprosto nisu iste vrste jer predsjednik Republike uvijek na koncu biva izabran natpolovičnom većinom. Puhovski se slaže s tim i podsjeća kako je sam Milanović u nekoliko navrata rekao da on i Plenković imaju najviši legitimitet u državi.

''Čini mi se kako je čitava ta situacija, za koju se Milanović hvali da je sudjelovao u njenoj formulaciji prilikom predzadnje promjene Ustava, loše postavljena zato što stalno izaziva sukobe predsjednika i premijera. Čak i između onih među kojima nije bilo svjetonazorskih i stranačkih sukoba, recimo Mesića i Račana, Josipovića i Milanovića pa i Grabar Kitarović i Plenkovića. Čini mi se da bi predsjedniku ili predsjednici države trebalo staviti dvije, tri ovlasti koje su njegove ili njezine. I točka. Ovo sa supotpisom je zapravo sustavni poziv na ucjenu i to stalno tako funkcionira. Uvijek se razgovaralo na način 'daj da uzmemo dva moja i dva tvoja' ili 'tri moja i dva tvoja pa da imam višak za idući put'. Naprosto drugog načina nema, jer rijetko su predsjednik i premijer imali identične prijedloge. Ako u tom odnosu jedan na jedan nema neke više instance da odluči, onda netko mora popustiti. A to se onda najčešće postiže ucjenom'', ustvrdio je na kraju Puhovski.

Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo