Posljednjih godina snažno se ubrzao rast gotovinskih kredita s 3,6 na 15,9 posto u razdoblju od 2021. do 2024. To su krediti kojima se obično premošćuju problemi s nelikvidnošću, laički bi rekli "kad nam usfali para", bilo da smo zagrebli u dozvoljeni minus ili nam gori pod nogama zbog neplaćenih računa. No gotovince mnogi koriste i kako bi na komotan način kupili malo veću stvar pa lakše je otplatili.
No u Hrvatskoj narodnoj banci očito je zazvonio alarm zbog ovako velikog ubrzanja te je guverner Boris Vujčić nedavno izjavio kako se mjesečno odobravalo između 300 milijuna i 350 milijuna eura "gotovinaca".
Statistika otkriva i da je ukupan iznos kredita kućanstava lani bio 24,3 milijarde eura ili 11 posto više nego godinu ranije.
Rata do maksimalnih 40 posto dohotka
A ovo su nova pravila: Kod gotovinskih kredita mjesečna rata neće smjeti biti veća od 40 posto dohotka. Uz primanja, na primjer, od 1800 eura, najveća moguća rata kredita bila bi 720 eura. Za stambeni kredit najveća dozvoljena rata kredita bit će 45 posto dohotka.
Iz Hrvatske narodne banke (HNB) dodatno su pojasnili da će nova i stroža pravila vrijediti za sve nakon što se donese Odluka o kriterijima kreditiranja.
No koliko se zalijećemo grlom u jagode kod dizanja kredita i koliko nas zagrize više nego možemo progutati? HNB navodi da je u razdoblju od 2021. do 2023. gotovo četiri posto kredita bilo neuredno, odnosno kasnilo se s plaćanjem glavnice.
Neurednih 4 posto dužnika
"Udjel kredita u neurednoj otplati, odnosno kašnjenju 90 dana ili više, odobrenih 2021. godine porastao je s 0,6% na kraju iste godine na 2,3% na kraju 2022., te na 3,8% na kraju 2023. To znači da se problemi s otplatom nestambenih kredita pojavljuju relativno brzo, čak i u razdoblju relativno snažnog rasta dohodaka, rasta zaposlenosti i povoljnog makroekonomskog okružja", ističu u HNB-u.
Dodaju da se sličan trend vidi i kod nestambenih kredita odobrenih tijekom 2022.
A tu je i nova opasnost: "S obzirom na izrazito brzi rast gotovinskih kredita u posljednje dvije godine, za novije kredite taj bi se pokazatelj mogao i dodatno pogoršati s obzirom na znatno veće volumene odobrenih kredita i očekivano usporavanje rasta dohodaka. Povijesna iskustva pokazuju da se rizik neuredne otplate kredita znatno povećava u razdobljima nepovoljnih gospodarskih kretanja, kada dolazi do smanjenja dohodaka ili rasta nezaposlenosti. Naime, tijekom razdoblja visokog kreditnog rasta u povoljnim makroekonomskim uvjetima, a posebno u njegovoj kasnijoj fazi, dolazi do nakupljanja kreditnog rizika koji se u pravilu materijalizira u recesijskim razdobljima, kada kod sve više kredita dolazi do poteškoća s otplatama."
Pojednostavljeno - u periodu dobrih godina, kada rastu plaće i zaposlenost, lakše se zadužujemo. Kad nastupi kriza, sve više ljudi teže plaća kredite koje su ranije podigli.
Iz HNB-a nastavljaju: "Nestambeni krediti posebno su osjetljivi na te promjene jer često ovise o raspoloživom dohotku, a ne o osiguranoj imovini."
Neurednih partija kredita 4300
Kada se detaljnije pogleda "krvna" slika neurednih platiša, ovako to izgleda: Kada se četiri posto neurednih otplata nenamjenskih kredita prevede u novac, to predstavlja oko 42,4 mil. eura isplaćene glavnice koje dužnici neuredno otplaćuju. Dodatno, to je oko 4300 kreditnih partija. "A to se odnosi isključivo na kreditne partije odobrene tijekom 2021. a koje su i dalje bile aktivne na kraju 2023. Moguće je da je neuredno otplaćivano i više kredita odobrenih tijekom 2021., ali su oni u međuvremenu prodani, refinancirani ili otpisani, za što HNB-u nisu dostupni podaci u okviru praćenja pojedinačnih kredita", upozoravaju u HNB-u.
Ako se ide korak bliže, iz HNB-a navode da je ukupan udjel nestambenih kredita s kašnjenjem u otplati od 90 dana ili dulje na dan 31. prosinca 2024. – bez obzira na godinu odobravanja – iznosio je 5,8 posto.
"Prosječan isplaćeni iznos nestambenih kredita odobrenih tijekom 2021. godine, a koji je na kraju 2023. bio neuredno otplaćivan, iznosio je nešto više od 10.000 eura. Kada govorimo o dospijeću, može se reći da se u većoj mjeri kvare krediti s dospijećem tik ispod 5 godina, te oni s dospijećem od deset godina", odgovaraju iz HNB-a.
Veći gotovinci kao stambeni krediti
Zato je HNB dao preporuke bankama od 2019. da kod odobravanja nestambenih kredita s rokom otplate od pet ili više godina usklade svoje kriterije s onima za stambene kredite koji su u pravilu stroži. Time žele osigurati da se i nenamjenski krediti urednije plaćaju.
Da postoje znaci da dužnici sve teže plaćaju svoje rate kredita i da raste udio loših kredita govori još jedan podatak koji se odnosi, pak, na stambene kredite.
"Rast rizika ogleda se u rastu prosječnog opterećenja dohotka otplatama duga pri novoodobrenim stambenim kreditima, koji se unatoč produljenju prosječne ročnosti stambenih kredita (što djeluje u smjeru smanjenja mjesečnog tereta otplate) i rasta dohodaka, a zbog rasta prosječnog iznosa kredita i kamatne stope, u dvije godine povećao s prosječnih 38 posto na prosječnih 41 posto dohotka", ističu.
Naime, snažan rast cijena stambenih nekretnina i povećanje kamatnih stopa potaknuli su potrošače na podizanje sve većih kredita, zato je i opterećenje na njihova primanja veće, a i duljina otplate kredita je duža.
Skuplji kvadrati, veći krediti
"Veće opterećenje dohotka otplatama duga čini kućanstva osjetljivijima na promjene u prihodima ili povećanje troškova života. Produljenje roka otplate povećava razdoblje tijekom kojeg su primanja opterećena otplatom duga i izlaže kućanstva u duljem roku rizicima koji mogu utjecati na njihovu sposobnost otplate duga, poput smanjenja prihoda, povećanja kamatnih stopa ili recesije. Rast kreditiranja kućanstava uz rast cijena nekretnina, koje dovode po porasta prosječnog iznosa kredita, a time i ukupne zaduženosti, upućuje na nakupljanje rizika za financijsku stabilnost koji se u slučaju nepovoljnih gospodarskih kretanja mogu materijalizirati u bankama u obliku većeg udjela neurednih otplata", upozoravaju iz središnje banke.
Na dan 31. prosinca prošle godine, udio stambenih kredita koji kasne s otplatama 90 dana ili dulje iznosio je 1,6 posto.
I sve ovo navelo je HNB da najavi stroža pravila za odobravanje novih kredita. Ponovili su da su već 2019. dali preporuku da kod nenamjenskih kredita s rokom otplate od pet i više godina uvjeti budu jednaki kao kod stambenih kredita. Konkretno, to znači da iznos anuiteta ne bude veći od 25 posto od primanja (preporučeni DSTI) za one koji imaju ispodprosječan dohodak, a da su za ostale dali preporuku da ta opterećenost raste s porastom dohotka. "Na primjer, za dužnika čiji je dohodak na razini prosječnog dohotka u RH preporučeni DSTI omjer iznosio je 33 posto, a za one s dohotkom u visini dvostrukog prosječnog dohotka u RH preporučeno ograničenje raste na 68 posto", ističu iz HNB-a.
Dohodak od 2800 eura i 1120 eura maksimalno kredita
Sad idu korak dalje i podižu ljestvicu. "Najveće dopušteno ograničenje omjera otplate duga i dohotka pri odobravanju nestambenog kredita od 1. travnja 2025. bit će 40 posto. Kućanstvo, koje mjesečno ostvaruje dohodak od 2800 eura mjesečno, na otplatu duga mjesečno može izdvojiti najviše 1120 eura što je 40 posto od 2800 eura.
"Prije stupanja na snagu ovih mjera, ako bi kredit bio na rok od 5 ili više godina, za razinu dohotka od 2800 eura preporučeni DSTI omjer iznosio je 69 posto, odnosno, rata otplate duga mogla je u skladu s preporukom mjesečno iznositi čak i do 1932 eura. Međutim, banke su i ranije u skladu s vlastitim kreditnim politikama procjenjivale kreditnu sposobnost kod svakog zahtjeva za kredit, pa je stvarni iznos rate odobrenog kredita mogao biti i znatno manji od navedenoga gornjeg limita. Utjecaj će se stoga razlikovati između banaka, a moguće je da će neke banke i nadalje primjenjivati strože kriterije od onih koje propisuje HNB-ova odluka", istaknuli su.
Dali su nam i primjer nenamjenskog kredita od 10.000 eura za nekoga s dohotkom od 2800 eura:
"Ako pretpostavimo je da kamatna stopa na nestambeni kredit 6 posto, a dospijeće kredita 7 godina, mjesečni trošak otplate kredita (uz pretpostavku anuitetnog načina otplate) iznosi 146 eura. To daje DSTI omjer od 5,21 posto, znatno ispod propisanog ograničenja. Budući da je mjesečni trošak otplate duga manji od najvećeg dopuštenog ograničenja omjera otplate duga i dohotka (146 eura < 1120 eura) potrošač će moći uzeti kredit uz navedene uvjete".
POGLEDAJTE VIDEO Dubravko Ranilović: cijene rabljenih nekretnina dosegle su plafon, ide usporavanje tržišta
