HNB JE ODLUČIO ZNAČAJNO POSTROŽITI KRITERIJE ZA DIZANJE KREDITA: /

Po tome je Hrvatska najstroža u Europi, ali razlog je logičan

Image
Foto: Profimedia

Hrvatska narodna banka objavila je publikaciju u kojoj otkriva stanje s kreditima u 2019., a pritom je navela i zanimljive podatke

17.7.2019.
20:47
Profimedia
VOYO logo

Krediti koje su banke davale građanima, sa svibanjskim povećanjem od preko milijardu kuna, blago su ubrzali i godišnji rast stanja kredita, koji sada iznosi 6,3 posto. Iako gotovinski nenamjenski krediti, za koje je HNB početkom godine bankama dao strože naputke za odobravanje, i dalje bilježe dvoznamenkastu stopu rasta, od 11,8 posto. Trenutni kreditni rast ne prate povećani rizici, zaključuje se u posljednjem pregledu HNB-ova skeniranja sistemskih rizika.

"U sektoru kućanstava u 2019. je nastavljeno poboljšavanje kamatne i valutne strukture duga, zbog smanjenja udjela kredita s promjenjivom kamatnom stopom i onih vezanih uz stranu valutu, a unatoč blagom rastu duga, omjer duga i raspoloživog dohotka stanovništva na najnižoj je razini od izbijanja krize 2008.", stoji u publikaciji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
HNB STAJE NA KRAJ NAVALI NA KREDITE: /

Nenamjenski gotovinski krediti mnogima postaju nedostupni. Evo što planiraju banke

Image
HNB STAJE NA KRAJ NAVALI NA KREDITE: /

Nenamjenski gotovinski krediti mnogima postaju nedostupni. Evo što planiraju banke

Postroženi kriteriji i za potrošačke kredite

Ipak, iz HNB-a kažu kako će zatražiti dostavljanje svih informacija o potrošačkim kreditima. Bankama je preporučeno u uspostavljanje jedinstvene evidencije o svim nestambenim kreditima, koja bi sadržavala podatke o korisniku kredita, kreditu, vrsti i vrijednosti zaloga te evidenciju o omjerima zaduženosti i tereta otplate duga u odnosu na primanja korisnika kredita.

HNB se za postroženje odlučio i zato što su nestambeni krediti prepoznati kao zamjena za povećana ograničenja za stambene kredite, stoga je ove zime naloženo da se za "gotovince" na rok dulji od pet godina uvjeti odobravanja izjednače s onima za stambene kredite u dijelu koji se tiče ograničenja tereta otplate duga u odnosu na prihode korisnika, javlja Poslovni dnevnik. Upravo u tom segmentu je domaća regulativa među najstrožima u Europi. Naime, najviši dopušteni omjer mjesečnih otplata i dohotka za odobravanje stambenih kredita za one s ispodprosječnom neto plaćom su ograničeni na 25 posto neto plaće.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Opterećenje i do pola plaće

"U usporedbi s drugim zemljama EU-a implicitno ograničenje omjera tereta otplate za dohodovno slabije dužnike nu Hrvatsku svrstava među zemlje s restriktivnijim ograničenjem", konstatira HNB.

U onim zemljama Europske unije koje su uvele mjere usmjerene na ograničenje omjera tereta kredita na neto plaći, najviši se omjeri kreću između 40 i 50 posto. U nekim zemljama je dopušteno odstupanje u nekim kategorijama kredita i građana. U Sloveniji je teret 50 posto na plaću do 1700 eura dohotka, a 67 posto za dio dohotka iznad tog iznosa. U Rumunjskoj su limiti između 20 i 40 posto, a u Portugalu vrijedi ograničenje od 50 posto, ali do 20 posto novoodobrenih kredita smije ga prekoračiti. U Poljskoj je raspon 40 do 50 posto, ovisno o dohotku, a Mađari barataju s više različitih varijabli ograničenja, od kojih je najveće 60 posto dohotka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo