Mogućnost novog vala pandemije koronavirusa i posljedičnog zatvaranja, daljnji rast cijena nekretnina iznad njihove stvarne vrijednosti uz rizik naglog pada i rast loših kredita nakon ukidanja mjera i potpora tri su potencijalna okidača rizika za oporavak i rast gospodarstva u ovoj godini, koje je prepoznala Hrvatska narodna banka.
Taj rast BDP-a nije bezazlen - između pet i sedam posto, kako ga vide analitičari ili 6,8 posto, kako ga vidi HNB. Postoji i puno pozitivnih faktora, poput rasta osobne potrošnje, investicija i izvoza, a očekuje se i pozitivan efekt nedavno odobrenog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, piše Novi list.
Dosta ovisi i o turizmu
Dosta toga ovisi i o turističkoj sezoni, za koju je cilj ove godine doseći 70 posto prometa iz 2019. Ipak, to ovisi o pojavi prvog rizika, a posljedično i svih ostalih, jer je upravo u otvorenosti sadržaja ključ uspjeha turizma.
Iako ljetna atmosfera djeluje porilično opušteno, mnogi sa strahom gledaju prema jeseni. Jasno je da strah nije saveznik gospodarstva, stoga Vlada i dalje ima tešku zadaću balansiranja između epidemioloških mjera i poticanja tek otvorenog gospodarstva.
Guverner HNB-a, Boris Vujčić pojasnio je da rast od 6,8 posto banka smatra najizglednijim scenarijem, koji, pak, podrazumijeva da je najgore iza nas. Dakle, ne predviđa najprije spomenute rizike, iako je alarm jasan. Vujčić tvrdi da bi domaća ekonomija preživjela još jedan lockdown, ali tada bi rast bio znatno sporiji zbog situacije u najpogođenijim sektorima. Doduše, ima i sektora koji rade neovisno o pandemiji i koji bi, u takvoj situaciji, bili generatori kakvog-takvog rasta. HNB je sve pojasnio u svojoj Makroprudencijalnoj dijagnostici.
Seciranje okidača rizika
"Velika neizvjesnost i nepredvidivost tijeka pandemije predstavljaju rizike u idućem razdoblju, unatoč sve većem dijelu populacije koja je cijepljena. Mogućnost pojave novog vala nakon ljetnih mjeseci uz relativno sporo i neravnomjerno procjepljivanje stanovništva važan je rizik za nastavak oporavka gospodarske aktivnosti. Eventualno ponovno pogoršavanje epidemiološke situacije i ponovno jačanje epidemioloških mjera, uključujući i lokalizirane mjere, nepovoljno bi djelovali na brzinu gospodarskog oporavka kao i na održivost javnih financija", navode iz HNB-a.
Nadalje, dodaju da "nastavak rasta cijena na tržištu nekretnina povećava rizike i jačinu njihove materijalizacije na financijski sustav u slučaju njihova pada. Odvajanje cijena nekretnina od fundamenata, u interakciji s drugim izloženostima, povećava negativne rizike za kreditne institucije, ali i budući gospodarski rast ako se kretanje cijena nekretnina naglo preokrene.
Pritom bi znatnije usporavanje aktivnosti na tržištu povećalo rizike vezane uz nisku likvidnost tržišta i utrživost kolaterala, što bi opteretilo bilance kreditnih institucija i njihovih klijenata. HNB stoga nastavlja pomno pratiti kretanja na tržištu nekretnina i povezanu kreditnu aktivnost, uključujući i pokazatelje o opterećenosti pojedinih dužnika kreditima", istaknuli su analitičari HNB-a.
"Kretanje kvalitete kredita ovisit će o intenzitetu i trajanju krize. Unatoč i dalje niskom udjelu neprihodonosnih kredita, kreditni bi rizik mogao biti daljnji izvor neizvjesnosti za kreditne institucije s obzirom na razmjerno visoke udjele kredita u 'fazi dva' u pojedinim djelatnostima.
Odgoda gospodarskog oporavka i prerano povlačenje mjera mogli bi dovesti do pogoršanja sposobnosti servisiranja duga dijela privatnog sektora, posebice onih djelatnosti u kojima su razine duga visoke, a mjere potpore znatno pridonose održavanju relativno stabilnih prihoda (nefinancijskih poduzeća) i dohodaka (kućanstava), dok predugo zadržavanje mjera jača rizike zombifikacije i fiskalne održivosti", zaključuju analizu trećeg okidača rizika.
Poticanje optimizma
U središnjoj banci navode kako je izloženost sistemskim rizicima u drugom kvartalu ove godine ostala na visokoj razini, unatoč tome što je ubrzanje procjepljivanja u EU potaknulo optimizam, kojeg će zadržati daljnje procjepljivanje i konačno ukidanje epidemioloških mjera.
"No, ukupna ocjena izloženosti rizicima zadržana je na visokoj razini, jer i dalje postoji visoka neizvjesnost s obzirom na opasnosti pojave novih sojeva virusa i potencijalne neučinkovitosti cjepiva, odnosno sporijeg procjepljivanja populacije, koji mogu dovesti do novih valova pandemije i posljedičnog zaoštravanja epidemioloških mjera. Zbog toga su i rizici u sektoru države i financijskom sektoru i dalje povišeni", zaključuje HNB u novoj publikaciji.
