Iako je rad trgovina nedjeljom pitanje koje se kroz javnost i političke krugove provlači već dvadesetak godina, čini se kako Hrvatska nikad nije bila bliža tome da trgovine posljednjega dana u tjednu ostanu zatvorene. Naime, tijekom popuštanja strogih mjera, određenih zbog epidemije koronavirusa, Nacionalni stožer civilne zaštite donio je 24. travnja Odluku o radnom vremenu i načinu rada u djelatnosti trgovine za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19, kojom je propisao radno vrijeme trgovina, prema kojem je nedjelja - neradna.
To je izazvalo brojne polemike u javnosti koja se podijelila na pobornike i protivnike rada nedjeljom. Među pobornicima smjestile su se desno orijentirane političke struje, bliske Crkvi koja godinama agitira za neradnu nedjelju i dio kompanija te radnika u trgovačkom sektoru, koji u tome vide priliku za odmor i druženje s obiteljima. S druge strane, dio trgovaca te njihovih udruga i građana koji ima naviku obavljanja kupnje nedjeljom protiv su ovakve mjere.
Rasterećivanje mobilnosti
No, s jenjavanjem epidemije i približavanjem parlamentarnih izbora, mnogi su zaključili kako je neradna nedjelja HDZ-ov predizborni trik kojim nastoji okupiti birače s desnice. Nacionalni stožer, za kojeg se u međuvremenu doznalo kako je sastavljen gotovo isključivo od HDZ-ova kadra, ovako je pojašnjavao tu zabranu:
"Htjeli smo malo rasteretiti mobilnost, a nedjelja je upravo taj dan kad su ljudi kod kuće, ne rade, nisu u svojim poduzećima i to je dan kad mogu više boraviti u trgovinama i šoping centrima. Zbog toga smo smatrali da bi upravo nedjelja trebala biti dan koji će izbalansirati onih 24 sata produljenja radnog vremena kroz tjedan", poručio je 15. svibnja na redovitoj konferenciji za medije šef Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak.
Izgleda kako je "rasterećivanje mobilnosti" zapravo uvertira u trajno zatvaranje trgovina nedjeljom. Naime, ministar gospodarstva Darko Horvat u subotu je Jutarnjem listu potvrdio kako Vlada pregovara s komorama, poslodavcima i sindikatima o izmjenama Zakona o trgovini, kojima bi nedjelja u tom sektoru bila neradan dan u većini godine. Naime, prijedlog je da od ukupno 52 nedjelje u godini, 14 nedjelja tijekom sezone ostane radno, a o tome koje će to biti, odlučivat će svaki poslodavac za sebe.
"Nakon dvije godine analize i prikupljanja podataka iz sustava fiskalizacije, došli smo do podatka da trgovine u petak, subotu i ponedjeljak ostvaruju 15 i 16 posto ukupnog tjednog prometa, a u nedjelju samo osam posto. Kriza je pokazala da se tijekom ovih nekoliko nedjelja, kad su trgovine bile zatvorene iz epidemioloških razloga, volumen prometa nije bitnije mijenjao i da se nedjeljni promet elegantno prebacio na druge dane. Čim Stožer ukine odluku o neradnoj nedjelji, šaljemo prijedlog na javnu raspravu. Blagdani bi trebali biti neradni, o čemu je postignut 100-postotni konsenzus socijalnih partnera, a ide se i s prijedlogom da subota bude radna, ali da se ne radi dulje od 21 sat, odnosno 22 sata u sezoni", poručio je ministar Horvat i dodao kako se pregovara i o izmjenama kolektivnog ugovora za trgovinu, prema kojima bi radne nedjelje mogle biti plaćene 50 posto više od ostalih dana.
'Politički stav Vlade i HDZ-a'
Znakovito, u istom je listu istoga dana objavljen intervju s premijerom Andrejem Plenkovićem, koji je ponovio stav Nacionalnog stožera civilne zaštite o epidemiološkim razlozima zatvaranja trgovina nedjeljom te potvrdio rad na izmjenama Zakona o trgovini naglasivši kako je neradna nedjelja "politički stav Vlade i HDZ-a".
"To je bila epidemiološka mjera koja je donesena u sasvim drugačijem trenutku od današnjih okolnosti, kada imamo jednoznamenkasti broj novooboljelih. I cilj mjere je bio jedan dan u tjednu smanjiti intenzitet mobilnosti populacije. Ako se sada epidemiološki konstatira da to više nije nužno, onda će se ta mjera ukinuti. Što se tiče nedjelje, ja sam za to da bude neradna. To je politički stav Vlade i HDZ-a. Pripremili smo izmjene Zakona o trgovini, s kojima idemo uskoro u javno savjetovanje, a taj bi zakon iduća saborska većina mogla usvojiti.
Naravno da se traži model koji će uzeti u obzir činjenicu da je Hrvatska i turistička zemlja. Želimo radnicima osigurati da imaju prigodu provesti nedjelju u miru s obitelji i svojim najbližima, ali i da se ostavi mogućnost nekoliko radnih nedjelja tijekom godine, kao i da se poslodavcima pruži prilika da i oni utječu na to koja će nedjelja biti radna, a koja neradna", poručio je premijer.
S druge strane, odlukama Nacionalnog stožera civilne zaštite propisano je da, uz poštivanje epidemioloških mjera, pekarnice i ugostiteljski objekti mogu raditi nedjeljom, iako bi, koristeći isti argument koji su spomenuli Capak i Plenković, bilo logično zaključiti da bi se koronavirus i ondje mogao raširiti, iako za to nema definitivne znanstvene potvrde. Tako će rad trgovina nedjeljom ostati pitanje koje sa sobom nosi najviše nedoumica, barem do trenutka kada će predsjednik države Zoran Milanović dati pobjedniku nadolazećih parlamentarnih izbora mandat za sastavljanje Vlade.
Predsjednik Udruge trgovine pri HUP-u Mirko Evačić kazao je kako je malo veći broj njihovih članova za regulaciju rada. Za Jutarnji je kazao kako im nedjelja čini šest do sedam posto tjednog prometa te kako radnike tada plaćaju 40 posto više pa im je neisplativija od ostalih dana. Ne predviđa da će, ako nedjelja postane neradna, doći do 15.000 otkaza kao što se govori u javnosti. "Viška će možda biti oko tri posto, što je oko 5000-6000 radnika", procjenjuje.