Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) je hrvatska parlamentarna politička stranka desnog centra, konzervativno demokršćanski usmjerena. Sadašnji predsjednik stranke i aktualni premijer je Andrej Plenković.
Osnovana je 17. lipnja 1989. godine, a službeno upisana u registar političkih stranaka 5. veljače 1990. godine. Na prvim višestranačkim izborima održanima u Hrvatskoj 1990. HDZ je odnio uvjerljivu pobjedu. Bilo je to vrijeme raspada SFRJ, a stranku je predvodio dr. Franjo Tuđman, kasnije prvi hrvatski predsjednik.
HDZ je vladao Hrvatskom od prvih višestranačkih izbora 1990. godine do 2000. godine kada gubi izbore od koalicije šest stranaka predvođenih SDP-om.
Već na izborima 2003. ponovno pobjeđuje te uspjeva formirati Vladu u koaliciji s manjim strankama i nacionalnim manjinama. Premijer postaje dr. Ivo Sanader koji drugi mandat osvaja na izborima 2007. godine koalirajući s HSS-om, HSLS-om, HSU-om te manjinama. HDZ tada osvaja 66 zastupničkih mjesta.
Ivo Sanader 1. srpnja 2009. iznenadno daje ostavku na dužnost predsjednika Vlade i predsjednika HDZ-a. Na Saboru stranke Jadranka Kosor javnim glasovanjem nasljeđuje Sanadera, a Sanader biva izabran počasnim predsjednikom stranke.
Za zamjenika predsjednika izabran je Darko Milinović, a za predsjedničkog kandidata Andrija Hebrang. Na predsjedničkim izborima u prosincu 2009. kandidat stranke doživljava debakl dobivši svega 14% glasova i ispada iz daljnje utrke za predsjednika Republike.
Nakon što je SDP-ov kandidat Ivo Josipović izabran za novog predsjednika Republike, Sanader u Središnjici HDZ-a saziva konferenciju za medije, optužuje Kosor za izborni poraz na predsjedničkim izborima i najavljuje svoj politički povratak. Kosor saziva hitnu sjednicu Predsjedništva HDZ-a te ga izbacuje iz stranke. DORH protiv Sanadera podiže optužnice, Sanader bježi preko granice, no zaustavlja ga austrijska policija i nakon kraćeg boravka u pritvoru u toj zemlji biva izručen Hrvatskoj i uhićen.
Serija sudskih procesa
Tijekom slijedećeg desetljeća održava se serija sudskih procesa zbog raznih malverzacija. Sudski proces izuzetno šteti ugledu stranke te uz gospodarsku krizu HDZ u prosincu 2011. gubi parlamentarne izbore. SDP postaje pobjednik i postaje stranka s najvećim brojem zastupnika, a Zoran Milanović postaje predsjednik Vlade. HDZ odlazi u oporbu i počinju unutarstranački sukobi.
Na unutarstranačkim izborima u svibnju 2012. pobjeđuje Tomislav Karamarko i postaje novi predsjednik stranke, a na 15. Općem saboru Jadranka Kosor doživljava veliki poraz jer se nije uspjela izboriti u drugom krugu. U prvom krugu Karamarko dobiva 848, Milan Kujundžić 523, Kosor 357, Darko Milinović 169 i Domagoj Milošević 98 glasova, dok u drugom krugu pobjeđuje s 971 glasom, a njegov protukandidat Milan Kujundžić osvaja iznenađujućih 860 glasova izaslanika.
HDZ bori se u javnosti s negativnim imidžom i ostavštinom koruptivnih radnji Ive Sanadera. U ožujku 2014. na Županijskom sudu u Zagrebu je donesene nepravomoćna presuda u slučaju "Fimi Media" po kojoj HDZ mora vratiti nezakonito stečenih 24,2 milijuna kuna, te mora platiti 5 milijuna kazne. Karamarko poziva na "retuđmanizaciju" u HDZ-u, okuplja Domoljubnu koaliciju desnih stranaka i pobjeđuje na lokalnim izborima 2013., kao i na izborima za Europski parlament 2012. i 2013. čiju je listu predvodio Andrej Plenković.
U vrijeme Tomislava Karamarka, HDZ dolazi na čelo države i u koaliciji s Mostom formira saborsku većinu. No, vrlo brzo, ta većina se raspada, Tomislav Karamarko opterećen aferama odlazi s čela stranke i na unutarstranačkim izborima novi predsjednik HDZ-a postaje Andrej Plenković.
U prednosti pred Restart koalicijom
Zajedno s Mostom, HDZ opet formira većinu u Saboru i Vladi, ali ni to nije bilo dugog vijeka. Nakon smjene tri ministra, Most odlazi iz vladajuće koalicije, a Plenkovićev HDZ većinu tada sastavlja s HNS-om, Milanom Bandićem i zastupnicima nacionalnih manjina. Plenković će kasnije gotovo pa svakodnevno biti kritiziran zbog toga u javnosti, ali unatoč svim krizama, pa tako i koronavirusu, ta većina je do kraja mandata ostala stabilna.
Nadolazeće parlamentarne izbore, prema istraživanjima, HDZ dočekuje u tijesnoj utrci s Restart koalicijom koju predvodi SDP, ali i uz snažan udar s desnog boka i Domovinskog pokreta Miroslava Škore.
