Prije četiri godine krenulo je polagano, ali ako je suditi po prvim mjesecima ove godine, čini se da je projekt "Biram Hrvatsku" pao na plodno tlo jer raste interes ljudi koji se iz inozemstva žele vratiti u domovinu i za to ostvariti poticaj od 7000 eura.
Lani je ovu poticajnu mjeru, koja se provodi preko Zavoda za zapošljavanje, iskoristilo oko 500 povratnika koji su nakon povratka pokrenuli vlastiti biznis, što će ove godine zasigurno biti premašeno.
Kako do tog poticaja i tko se sve vraća (i kakve poslove pokreću) bile su neke od tema podcasta "Ideje na stolu" o kojima je govorio rukovoditelj Odjela za mjere aktivne politike zapošljavanja Kristijan Buza iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ).
U podcastu je otkrio još i ovo: na burzi rada nije bilo nikad manje ljudi, nikad nije bila veća ponuda poslova, a radnik je u možda najboljoj poziciji da pregovara o uvjetima rada i plaći.
Otvarajući temu povratka iz inozemstva, kaže: "Bilježimo porast korisnika mjere 'Biram Hrvatsku', interes je zaista velik i više je ljudi koji se vraćaju u Hrvatsku nego što ih odlazi van."
Tko može koristiti mjeru 'Biram Hrvatsku'
Napominje da ovu mjeru mogu koristiti svi koji se samozapošljavaju, te je mogu i kombinirati sa potporom za samozapošljavanje, a možda prvi dobar korak je online radionica za samozapošljavanje na kojoj se objašnjava kako do poticaja i tko ih može iskoristiti.
"Radionice su dostupne i onima koji nisu prijavljeni na Zavod za zapošljavanje i koji se još nisu vratili. Prijavljuje se online i radionica se može pratiti i iz Njemačke, Irske, Austrije...", govori Buza.
Kristijan Buza kaže da je sve veći interes povratnika za potpore HZZ-a za samozapošljavanje
Prilika je to za one koji još promišljaju o povratku da se dobro informiraju i iskoriste sve što mogu, ako se odluče ipak za domovinu.
Preko potpore 'Biram Hrvatsku' mogu dobiti 7000 eura, no postoje uvjeti.
Prvi je da se osoba nakon dolaska u Hrvatsku prijavi na Zavod za zapošljavanje u evidenciju nezaposlenih osoba. Tada dobiva potrebne informacije i kreće postupak i podnošenje zahtjeva za potporu od 7000 eura. "Također, obveza osobe nakon dodjele potpore je da ostane najmanje dvije godine u Hrvatskoj", govori Buza.
Dobro je znati da ovu mjeru mogu koristiti i budući domaći poduzetnici koji su odlučili pokrenuti vlastiti posao te preseliti u manje razvijene županije.
Riječ je o internoj mobilnosti.
"To su one osobe koje se samozaposle, ali se ujedno i presele iz razvijenog područja Republike Hrvatske u manje razvijena. Recimo, mogu se preseliti iz Grada Zagreba u Sisak, promijeniti prebivalište, odnosno mjesto stanovanja, uz registraciju poslovnog subjekta na tom području. Tada se uz ovu mjeru može dobiti poticaj od 3500 eura", pojašnjava Buza.
Ideja je jasna - privući ljude pokrenu svoj biznis u gospodarski manje razvijenim područjima i država za to daje poticaj, ali istina je i da je do sad ovu mjeru iskoristilo stotinjak ljudi. Razlozi su različiti, ali jedan je i da velika mjesta i razvijeni gradovi privlače biznis iz jednostavnog razloga jer je u njima lakše poslovati, sve je dostupnije i jednostavnije. Zato naš sugovornik kaže da je razumljivo da rijetki hrabro odluče pokrenuti svoj posao u manje razvijenom gradu ili mjestu.
Kad se povuče crta, mjeru "Biram Hrvatsku" koju koriste i povratnici iz inozemstva i samozaposleni koji su se preselili u manje razvijeni kraj, u četiri godine iskoristilo je više od 900 ljudi.
Tko se vraća u Hrvatsku i iz kojih sektora?
Na pitanje tko se najviše vraća u Hrvatsku i iz kojih poslovnih sektora, Buza odgovara da je riječ najviše o građevini. Sektor je to koji i u Hrvatskoj ima goleme probleme zapošljavanja, nedostaje radnika svih profila - i zidara, armirača, električara, soboslikara...
U koje krajeve se najviše vraćaju?
Zanimljivo je da se u krajeve iz kojih se najviše ljudi iseljava, najviše ljudi i vraća.
"A to su slavonske županije. Ondje je bilo najviše iseljavanja pa je sada logično da ondje bilježimo i najveći broj povratnika", kaže Buza koji je svakodnevno u kontaktu s ljudima pa doznaje i razloge povratka "na svoje".
"Sudjelovao sam na nekoliko panela posljednjih mjeseci i na njima obično sudjeluju osobe koje su se vratile. Nekako je ideja povratka uvijek vezana uz taj sentiment, razliku u mentalitetu između našega i onoga vani. Velika većina ljudi koji su se vratili dugo su bili u inozemstvu. Pa kažu da je često presudan trenutak kad im se rode djeca. Odgoj djece i obiteljski život jednostavniji su u poznatom okruženju, u mjestu iz kojeg su potekli. Taj sentiment je možda najizraženiji", govori Buza o glavnim razlozima vraćana ljudi.
Ali tu je i čisto ekonomska računica. Buza navodi da hrvatsko gospodarstvo napreduje velikom brzinom i da je to dobar magnet. "Naše plaće sada nisu 100% u skladu s europskima, ali ne zaostaju mnogo. Usto, u inozemstvu se bilježe ekonomski problemi, pa sve to zajedno čini povratak u Hrvatsku privlačnijim", govori.
Koliko traje obrada zahtjeva za potporu?
Jednom kad se netko odluči vratiti, prijaviti na HZZ i zatražiti potporu, na pitanje koliko se čeka na željenih 7000 eura, Buza kaže da sve ide zapravo jako brzo.
"Mnogi se iznenade koliko brzo ide proces. Rok za obradu zahtjeva za samozapošljavanje, koji obično prethodi potpori Biram Hrvatsku, službeno iznosi 30 dana. No, mi to stvarno rješavamo unutar petnaestak dana. Nakon toga, tu je 30 dana za dostavu dokumentacije o registraciji poslovnog subjekta i zapošljavanju. Mi zatim kreiramo ugovor, potpisuju ga obje strane i u roku od deset do petnaest dana sredstva se isplaćuju. Sveukupno - prođe oko 60 dana od podnošenja zahtjeva do trenutka kada sredstva sjednu na račun", ističe Buza.
Rokovi za dobivanje potpore od podnošenja zahtjeva su i manji od 60 dana, tvrdi Buza
Iz kojih se zemalja ljudi najviše vraćaju?
Na pitanje iz kojih se zemalja ljudi najviše prijavljuju za potporu "Biram Hrvatsku", odgovara da su to očekivano Njemačka i Austrija, kojima naši ljudi najviše gravitiraju.
"No, imamo i puno povratnika iz Irske jer očito ni tamo više nije tako bajno. To su tri zemlje iz kojih se ljudi najviše vraćaju, ali imamo čak i nekoliko povratnika iz Južne Amerike - primjerice iz Čilea i Urugvaja", kaže Buza.
Kakvo je stanje na tržištu rada u Hrvatskoj?
U razgovoru o zapošljavanju i poslovnim prilikama, navodi i to da nikada više ljudi nije bilo prijavljeno na mirovinsko osiguranje, odnosno da nikada nije bilo više zaposlenih.
"Na Zavodu za zapošljavanje nikada nije bilo manje nezaposlenih. Tijekom zimskih mjeseci imali smo oko 90 tisuća nezaposlenih u evidenciji, što su rekordno niske brojke koje se ne pamte još od 1980.-ih. U ljetnim mjesecima taj broj će još više pasti", zaključuje Buza. Općenito za tržište rada kaže da je buknulo, da se posao može lako naći, debelo se zahuktava potraga za radnicima i pred turističku sezonu, ako nema posla u jednoj branši, lako se nađe u drugoj.
Kakave još potpore za samozapošljavanje i poslodavce nudi HZZ pogledajte u videu podcasta na vrhu teksta.
