Robert Kopal, HDZ-ov analitičar koji je javnosti postao poznat po teoriji crnog labuda kojom je pravdao neuspjeh na europarlamentarnim izborima, secirao je nedavno održane izbore za Hrvatski sabor. Odgovorio je na pitanja zbog čega je Restart koalicija podbacila na izborima i kako je oguće da su predizborna istraživanja toliko pogriješila. No, najprije je objasnio razliku između broja mandata HDZ-a i Restarta, koja je čak i njega iznenadila.
"To što se dogodilo definitivni je dokaz više stvari. Kao prvo, Andrej Plenković je uspio u transformaciji HDZ-a. On je 2016. rekao da počinje transformativni proces stranke, a mi imamo istraživanja koja to dokazuju - da je ovaj put golem broj ljudi oko desnog centra, pa i centra, zapravo, bio otvoren za HDZ. Kad pogledate rezultate unutarstranačkih i sada parlamentarnih izbora, ovo je potvrda pravog smjera stranke. S druge strane, sigurno je i rezultat dobrog rada Vlade koja, između ostalog, zna upravljati krizama. Imamo i brojke koje to potvrđuju - da smo, za razliku od 2016., imali najmanji broj takozvanih zatvorenih birača u povijesti. Riječ je o onima koji nikad ne bi bili za HDZ. Ta se brojka sada nevjerojatno smanjila, a to znači da ljudi više nemaju predrasude prema HDZ-u kao ne znam kakvoj stranci, nego HDZ doživljavaju kao progresivnu stranku koja ide naprijed, a ne natrag. Bilo je tu, dakle, više faktora. Tri su stvari koje su ljudima u ovim vremenima bile najbitnije: upravljanje državom u vrijeme koronakrize, pomoć gospodarstvu u vrijeme korone i sigurnosna situacija. Poštujem da ljudi imaju drugačija mišljenja, ali jedno je imati mišljenje, a sasvim drugo preuzeti odgovornost i donositi teške odluke u vrijeme krize. Ima puno faktora. Ovo je ipak dokaz da se valorizira rad i Vlade i HDZ-a", rekao je Kopal u razgovoru za Jutarnji.
On je radio analize za HDZ i prema tome usklađivao stranačku kampanju i na prošlonedjeljnim izborima. Ono što je stranka dobila bilo je u rangu s njegovim najoptimističnijim prognozama. Podsjetimo, HDZ je kroz potporu birača ostvario 66 mandata u novom sazivu Hrvatskog sabora.
"U strategiji su definirana, između ostalog, tri cilja. Reputacijski znači da HDZ mora imati relativnu većinu, minimalni cilj bio je 59 plus dva mandata, a maksimalni 64 plus tri mandata. To nije podatak iz rukava, nego smo to izračunali. Taj se izračun temeljio na indeksu potencijala HDZ-a. Kako smo taj indeks imali i 2016. i 2020., odmah nam je bilo jasno da možemo postići rezultat koji je bolji od onoga prije četiri godine. Svi su se pitali kako je to moguće, ali brojke su potvrđivale da se smanjio broj zatvorenih birača prema HDZ-u. Potencijal u svim izbornim jedinicama je išao prema gore i tako je bila postavljena strategija. Kad je u funkciju stavljena matematika, došli smo do ove brojke da je apsolutni maksimum 67 mandata. Na kraju smo ostvarili jedan mandat manje ispod maksimuma koji smo zacrtali. To je bio timski posao i najbolja kampanja u smislu timskog rada ikada", rekao je Kopal zahvalivši se svima koji su radili u kampanji.
Promašena kampanja i predviđanja
Istaknuo je kako se Restartu, za razliku od HDZ-a u svibnju prošle godine, nije dogodio crni labud, već nešto puno gore. Naime, po njegovom mišljenju, imali su promašenu kampanju.
"HDZ-ova kampanja bila je dobro vođena i postavljena. Ljudima je u ovim izazovnim vremenima najvažnija sigurnost: sigurnost radnog mjesta, mirovine, plaće... To je jedan dio formule - da su se ljudi odlučivali za sigurnost, a ne neizvjesnost. Drugi je dio formule da se SDP nikad nije susreo s ovakvom ljevicom na svom krilu i mi smo to vidjeli. Platforma Možemo jako je rasla, posebno u zagrebačkim jedinicama. SDP je vodio bitku s nama, a nije na vrijeme shvatio da istodobno ima problem i na lijevoj strani. Imali su pogrešnu kampanju i strategiju", smatra Kopal.
A promašile su i agencije za istraživanje tržišta koje su u svojim anketama držale HDZ i Restart u egalu. Kopal ih brani te kaže da ankete ionako ne služe projekciji konačnih izbornih rezultata. Potom je pojasnio zbog čega je gotovo pogodio broj mandata koje je na kraju osvojio HDZ.
"Više ljudi koji se profesionalno time bave jako su dobro objasnili da ankete ne služe za predikciju finalnih rezultata, nego da se mjerenja obavljaju u određenom trenutku te predstavljaju trenutačni rejting i na taj način služe upravljanju kampanjom. To znači da vam ankete služe za usmjeravanje kampanje. Mi neke stvari metodološki radimo drugačije. Prema našim brojkama, 50,6 posto birača odlučuje puno prije izbora, a od ukupnog broja onih koji izlaze na izbore, samo 49 posto birača kaže rečenicu 'znam za koga ću glasati i nije vjerojatno da ću promijeniti svoje mišljenje'. To znači da je 51 posto birača sklon mijenjaju mišljenja, što govori da kampanja, ako je dobro odradiš, može utjecati na 51 posto birača. Mi smo na neki način u prednosti pred agencijama za istraživanje javnog mnijenja. Iako dobro rade posao, agencije su u nezavidnom položaju jer vide samo jednu stranu novčića. Oni ne vide upravljanje kampanjom. A kad vidiš i radiš obje te stvari, kao mi, onda radiš tri koraka", pojasnio je Kopal.
No, niti ankete, a niti Kopal nisu puno promašile u prognozama šansi manjih stranaka i političkih opcija.
"Naša posljednja predikcija za Domovinski pokret tjedan dana prije izbora bila je da će imati 14-15 mandata, a ni Most nas nije iznenadio. Jedino što je naš najgori scenarij za SDP bio 52 mandata. Ali, to je zato što smo s mjerenjima stali tjedan dana prije, vidjeli smo da padaju i znali smo da ćemo pobijediti. No, posljednji tjedan je krivulja postala strmoglava. Na vrijeme smo prepoznali rast stranaka Možemo, Pametno, STRIP... Rasle su male stranke na lijevoj strani priče. Prepoznali smo da Škorin Domovinski pokret i Most neće nama uzeti mandat više, nego da će si međusobno uzimati mandate. To smo na vrijeme vidjeli i postavili smo strategiju - mi se tamo ne tučemo, nas zanima desni centar. I za Bandića smo znali da tu neće biti apsolutno ništa. Nismo ga u brojkama vidjeli. Teško da će Bandić tu nešto više moći napraviti", pojasnio je HDZ-ov analitičar.
Agencije mogu raditi bolje
Na kraju se osvrnuo na dva pitanja koja su ostala visjeti iznad glava komunikacijskih i političkih analitičara nakon izbora. Iako se na svakim izborima pojavljuju kritike anketa, sada se glasnije zagovara zabrana njihova objavljivanja prije izbora.
"Kao stručnjak koji se time bavi, davno sam upozoravao da ankete utječu na formiranje mišljenja. Različito utječu na ljude različitih sociodemografskih karakteristika i na njih različito reagiraju SDP-ovi, HDZ-ovi i drugi birači. To je jedan od parametara na koji sam davno upozoravao, kao i na fenomen samoispunjujućeg proročanstva. Neke države već imaju tu zabranu. Što se nas tiče, mi smo istodobno radili kampanju i provodili istraživanje radimo li to dobro. Cijelo smo vrijeme mjerili četiri parametra. Jedan od njih bio je imamo li najbolje teme koje su ljudima najvažnije i tu nije bilo veze je li riječ o glasaču HDZ-a ili SDP-a jer smo pitali sve. Rezultati su bili: 23 posto da je HDZ imao najbolje teme, Restart 16,3 posto, Most 6,4, a Škoro 6 posto. Na upit tko je imao najbolju kampanju do tog trenutka, odgovori su bili: HDZ 26,2, Restart 12,9, Most 4,2 i Škoro 7,5 posto. Najbolji način komunikacije u kampanji imao je također HDZ, 26 posto, Restart 17,4, Most 8,6, a Škoro 6,8 posto. Na upit tko je predložio najbolje ljude za pojedinu izbornu jedinicu, rezultati su bili slični: HDZ je dobio 20,3 posto, Restart 12, Škoro 4,8, a Most 4,5 posto. Pratili smo i kritike te ih također uvrštavali u kampanju. Nismo prodavali robu s police", rekao je Kopal ne odgovorivši na pitanje treba li zabraniti predizborne ankete.
No, zato je puno rječitiji bio u ocjenjivanju kvalitete rada istraživačkih agencija. "Mislim da oni to dobro rade, ali to nije dovoljno dobro. Događa se to da se manji broj ljudi javlja na telefone, teže je dobiti reprezentativni uzorak, a teže je naći i same anketare. Trebat će bolje raditi i integrirati podatke raznih istraživanja koja pokrivaju i internet populaciju, telefonske upite, fokus-grupe... Većina anketa koje se danas objavljuju su telefonske, a mi kad radimo predviđanja, uzimamo u obzir i anketu, i dubinski intervju, i fokus-grupe, i web, i telefon i "face to face". Uzimamo, dakle, puno parametara i zato dobivamo točnije podatke. A sve te metode unaprijedit ćemo za lokalne izbore", zaključio je Kopal.
