Prema neslužnenim informacijama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od virusa gripe preminulo je sedam osoba, što je pet više u odnosu na razdoblje od prošle godine. Zaključno sa 13.1.2019. zabilježeno je 8468 oboljelih od kliničke gripe, od čega je najviše prijava (5327) stiglo u 2. tjednu 2019. godine.
Najveći broj prijava tijekom drugog tjedna pristiglo je iz Brodsko-posavske, Grada Zagreba i Zagrebačke županije, te Splitsko-dalmatinske županije.Uzimajući u obzir veličinu županija i njihovo stanovništvo, u drugom tjednu su najveće stope prijava na podučju Brodsko-posavske, Koprivničko-križevačke i Ličko-senjske županije.
Među pristiglim prijavama kliničke gripe, stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više.
Kako neslužbeno doznajemo, troje je umrlih od gripe na Črnomercu (Sveti Duh), dvoje u Zagorju (zabočka bolnica), jedna je osoba umrla na području Splita (KBC Split) te jedna osoba u Sisku (OB Sisak).
Prije nekoliko je dana pročelnik Zavoda za akutne respiratorne infekcije Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" dr. Rok Čivljak za Večernji list je potvrdio kako je od 1. prosinca do 15. siječnja u ovoj bolnici od gripe i upale pluća preminulo 14 pacijenata.
S najnovojim podacima HZJZ-a to bi bilo ukupno 21 smrtnih slučajeva, no ta brojka nije konačna. U Hrvatskoj je, prema posljednjim informacijama, do sada registrirano oko 9000 oboljelih od gripe.
"Imamo za sada službeno prijavljenih 5347 oboljelih i 5 preminulih. Što se tiče dinamike, to je broj dokazanih slučajeva. Smatramo da smo na vrhu epidmije i to još od prošlog tjedna. Taj vrh epidemije je evidentan i to će potrajati još sedam do osam tjedana, moguće je i duže", kazao je za Vijesti.hr virolog Vladimir Draženović.
Kako prepoznati gripu?
Dodaje kako je zabilježen visoki intenzitet epidemije te kako ima jako puno oboljeli u odnosu na testirane. Komplikacija je kaže puno, a one su najčešće povezane s disanjem, upalama pluća dok je kod djece to najčešće povezano s upalom srednjeg uha. Virolog savjetuje da se oboljeli moraju javit svojem nadležnom liječniku kada uoče da ne mogu samostalno kontrolirati situaciju.
"Znamo da je gripa bolest koja se veže uz visoku temperaturu i općenito lošim osjećanjem organizma. Kad se dogodi da imamo probadanje u plućima, kada ne možemo doći do zraka, ako imamo trnjenje lijeve ruke, dakle sumnju na infarkt ili gubitak osjeta u određenom dijelu tijela što sugerira mogućnost moždanog udara, ako imamo neki osip, ako imamo često povraćanje i proljev koji mogu dovesti do dehidracije to su sve moguće kompilikacije gripe zbogkojih se hitno treba javiti liječniku", savjetuje virolog Draženović.
Dominantan AH1N1 virus
Posebno su, kaže, ugrožene trudnice kod kojih može doći do gubitka djeteta, djeca i stariji.
"Dominatan je virus AH1N1, koji je sličan pandemijskom virusu iz 2009. godine koji daje nešto teže kliničke slike u odnosu na ove koji su cirkulirali prošlih sezona. Zbrajamo podatke i vidjet ćemo kako će to na kraju izgledati. Za sada nam se čini da je to dosta intenzivna epidemija ove godine", napominje virolog.
Upozorava kako trebamo biti svjesni da, kada je riječ o smrtnim slučajevima gripe, riječ o potprijavljivanju te da u prosjeku godišnje, prema podacima Europske komisije za zdravlje i Centra za zarazne bolesti u Hrvatskoj od virusa gripe i posljedica gripe umre oko 300 osoba.
"Naravno da neće svi prijaviti da je to gripa jer imamo to potprijavljivanje, svaki liječnik radije javi smrt od infarkta nego da je taj infarkt izazvala gripa. Ali to su realne brojke za Hrvatsku i bilo koju drugu europsku zemlju", dodaje Draženović.
Kaže kako se brojke umrlih od gripe ponekad ne poklapaju zbog različitih načina prijave. Ponekad je to samo gripa, no ponekad je to virus gripe u kombinaciji s drugim virusima. Ponekad se gripa smao klinički dokaže, ali ne i molekularnim metodama nakon čega se pojave određene komplikacije koje potom izazvaju smrt kod pacijenata.
- Šokantno objašnjenje: Evo što virus gripe radi organizmu i zašto neki oboljeli umiru
- Krajem mjeseca vrhunac epidemije: Od početka godine u Zagrebu 14 ljudi umrlo od gripe
Sve veći broj oboljelih
Iz Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", kažu iz HZJZ-u, nisu dostavili podatke o smrtnim slučajevima, a na naš upit poručuju kako će s točnim brojkama pričekati završetak epidemije.
"Riječ je o epidemiji koja je na razini gotovo svake godine. Nema većih odstupanja u broju pacijenata oboljelih od gripe, kao ni onih sa smrtnim ishodom, no o konkretnim brojkama ćemo govoriti po završetku epidemije", kazali su iz Klinike.
A iz Ureda ravnateljice Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” stigao je i poziv na novinsku konferenciju koja će biti održana u subotu, 19. siječnja. Tema konferencije je, kako navode, bit će značajno povećanje broja bolesnika s teškom gripom i upalom pluća hospitaliziranih u Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”.
Konferenciji će uz ravnateljicu Klinike, prof. dr. sc. Alemku Markotić, dr. med. i članove ravnateljstva, nazočiti i ministar zdravstva, prof. dr. sc. Milan Kujundžić, pomoćnik ministra zdravstva, izv. prof. prim. dr. sc. Vili Beroš, dr. med. i pročelnik Ureda za zdravstvo Grada Zagreba dr. sc. Vjekoslav Jeleč, dr. med.”, piše u pozivu.
Kako postupati kada virus uđe u naše tijelo?
Simptomi gripe obično nastupaju naglo, u pravilu s vrlo visokom temperaturom (39-40°C), glavoboljom, bolovima u mišićima i zglobovima, općom slabošću i malaksalošću te kašljem.
Gripa najčešće prolazi spontano za desetak dana, uz simptomatsko liječenje (snižavanje temperature, lijekovi protiv bolova, nadoknada tekućine i sl), no često mogu nastupiti komplikacije posebice kod ugroženih skupina stanovništva, kao što su osobe starije od 65 godina i kronični bolesnici neovisno o svojoj dobi.
Među najčešće komplikacije spadaju upale pluća (primarno virusne i sekundarno bakterijske), upale srednjeg uha i bronhitisi (često kod djece), zatim pogoršanje osnovne bolesti u kroničnih bolesnika, što u konačnici može rezultirati i smrtnim ishodom.
U slučaju da se temperatura nikako ne može spustiti unatoč primjeni lijekova ili se ponovo javi nakon što je par dana nije bilo, kao i u slučaju pojave otežanog disanja, bolova u prsnom košu, proljeva i povraćanja, smetenosti i drugih simptoma koji nisu uobičajeni za gripu, važno je zatražiti pomoć liječnika kako bi se provela po potrebi dijagnostika i dodatno liječenje.
Važno je da osobe svoju gripu odleže kući, a ne idu na posao ili školu, kako bi se spriječilo daljnje širenje gripe na njihove kolege, te istovremeno olakšao njihov oporavak.
