Krajnji rok za uspostavu sustava START - jedinstvenog informacijskog sustava koji će omogućiti elektroničko pokretanje poslovanja je do kraja ožujka 2019. za domaće osnivače tvrtki i obrta, a do kraja prosinca iduće godine za inozemne osnivače, utvrđeno je odlukom koju je u četvrtak donijela Vlada.
Sustav START gradi se kao jedinstveni informacijski sustav za elektroničko pokretanje poslovanja, koji će građanima i poduzetnicima omogućiti elektroničko pokretanje poslovanja s jednog mjesta, podsjetio je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat.
Nema više obilaženja institucija
Sada je za pokretanje poslovanja potreban niz koraka i obilazaka institucija - od registracije novog poslovnog subjekta pri Sudskom ili Obrtnom registru, preko prijava za statističku obradu pri Državnom zavodu za statistiku (DZS), u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) i Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) do otvaranje bankovnoga računa u jednoj od banaka te po potrebi upisa u registar poreznih obveznika za potrebe PDV-a pri Poreznoj upravi.
Sustav START će, pak, povezati te sustave pa će umjesto dosadašnjih više koraka i fizičkih obilazaka različitih institucija, građani i poduzetnici moći pokrenuti poslovanje digitalno, na jednome mjestu, istaknuo je Horvat.
Prema Vladinoj odluci o utvrđivanju uvjeta, načina i rokova redovitog poslovanja sustava START, svi dionici tog sustava - ministarstva gospodarstva te pravosuđa, Porezna uprava, DZS, HZMO i HZZO te kreditne institucije - obvezni su osigurati automatiziranu komunikaciju između sustava START i sustava u svojoj nadležnosti.
Uvjeti za korištenje sustava START su Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav (NIAS), elektronička osobna iskaznica građana Republike Hrvatske te druge jednakovrijedne vjerodajnice.
Krajnji dok za uspostavu sustava - 31. ožujka 2019.
Vlada je odlukom propisala i krajnje rokove za uspostavu sustava - do 31. ožujka 2019. za tuzemne poduzetnike osnivače obrta i trgovačkih društava, a do 31. prosinca 2019. za inozemne osnivače obrta i trgovačkih društava.
Za redovito održavanje i daljnji razvoj sustava START zadužena je Financijska agencija (Fina).
Po riječima ministra Horvata, za uspostavu sustava START potrebno je osigurati 5,5 milijuna kuna, a ta su sredstva osigurana na proračunskim stavkama Ministarstva gospodarstva, pri čemu je pet milijuna osigurano u idućoj, a 500 tisuća kuna u 2020. godini.
Sklapanje ugovora preko telefona
Ugovor sklopljen na daljinu putem telefona ubuduće će se smatrati sklopljenim nakon što potrošač trgovcu dostavi potvrdu svoje suglasnosti o njegovom sklapanju, potpisom ili informacijom elektroničkom poštom, predviđa konačni prijedlog izmjena Zakona o zaštiti potrošača koji je Vlada sa sjednice poslala u Hrvatski sabor.
Vezano uz sklapanje ugovora o uslugama na daljinu putem telefona, a s obzirom na učestale pritužbe potrošača, Vlada predlaže da se za predmetne ugovore propiše trenutak njihovog sklapanja, a ugovor se smatra sklopljenim kad potrošač nakon primitka ponude dostavi trgovcu potvrdu svoje suglasnosti o sklapanju ugovora potpisom ili informacijom elektroničkom poštom, objasnio je ministar gospodarstva Darko Horvat.
Zakonske izmjene predviđaju i da se obvezno isticanje redovne cijene i snižene cijene nekog proizvoda ubuduće odnosi isključivo na prodaju unutar poslovnih prostora, ne i na oglašavanje.
Jasnije se određuje i da regulatorna tijela imaju obvezu osnivanja svojih savjetodavnih tijela, te se predlaže njihovo osnivanje samo u jedinicama lokalne samouprave, ne i u jedinicama područne (regionalne) samouprave.
Predloženo je i da udruge za zaštitu potrošača objavljuju na svojim mrežnim stranicama popise jedinica lokalne samouprave te trgovaca - pružatelja javnih usluga, u radu čijih savjetodavnih tijela, odnosno povjerenstva sudjeluju njihovi predstavnici.
U cilju informiranosti potrošača predlaže se da takve popise Hrvatska obrtnička komora i Hrvatska gospodarska komora objavljuju na svojim mrežnim stranicama.
Saboru upućen i konačni prijedlog Zakona o žigu
Vlada je u Sabor uputila i konačni prijedlog Zakona o žigu kojim se, među inim, ukida dosadašnja obveza da se znak koji se štiti kao žig mora moći grafički prikazati.
Ubuduće će se tako žig moći prikazati na bilo koji način koji omogućuje nadležnim tijelima i javnosti da odrede točan i jasan predmet zaštite žigom, čime se omogućava razvoj nekonvencionalne vrste žigova poput zvučnih, pokretnih i hologramskih.
Pravni okvir za zaštitu tradicionalnih izraza
Uspostavlja se i pravni okvir za zaštitu tradicionalnih izraza za vina, zajamčenih tradicionalnih specijaliteta, oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti od neovlaštene registracije žigom, uvođenjem odgovarajućih tzv. apsolutnih razloga za odbijanje registracije žiga koji sadrže takve izraze.
Vlada je na sjednici donijela i uredbu o uvjetima i načinima upravljanja privremeno oduzetom imovinom u kaznenom postupku, kojom se detaljno propisuju uvjeti i načini upravljanja privremeno oduzetim pokretninama, nekretninama, dionicama, udjelima i poslovnim udjelima, novcem i vrijednosnim papirima.
"Ova uredba popunjava petogodišnju pravnu prazninu, jer je Zakonom o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom iz 2013. godine bilo određeno da će Vlada donijeti takvu uredbu. Međutim, prethodna vlada takvu uredbu nikada nije donijela", rekao je ministar državne imovine Goran Marić.
