Najmanje ljudi pod istim krovom živi u Švedskoj (1,9 članova), zatim u Njemačkoj i Danskoj, gdje u jednoj kući ili stanu živi po dvoje članova. Hrvatska je, inače i jedina zemlja u Europskoj uniji kojoj se u razdoblju od 2006. do 2016. povećao broj članova prosječnog kućanstva s 2,7 na 2,8 članova.
Više od polovice stanovništva u Švedskoj (52%) živi samo, odnosno u kućanstvu sa samo jednim članom dok kod nas jednočlanih kućanstava ima oko 23 posto.
S obzirom na višegodišnju tešku gospodarsku sliku u Hrvatskoj i veliku nezaposlenost, razlog zbog kojeg veći broj ljudi u Hrvatskoj živi zajedno u kućanstvima, treba tražiti u financijama, a ne demografskom rastu.
U EU se povećao se i broj kućanstava u proteklih deset godina. Primjerice, 2006. ih je bilo 199 milijuna, a u 2016. ih ima 220 milijuna.
No, i tu Hrvatska još jednom odskače od europskih trendova.
Naime, uz Bugarsku, mi smo druga članica EU u kojoj se deset godina sveukupni broj kućanstava smanjio za 0,57 posto godišnje.
Eurostat stoga zaključuje kako je u Hrvatskoj primjetan trend povratka u vrijeme prve polovice 20. stoljeća kada je više generacija jedne obitelji živjelo pod istim krovom.
Najnoviji podaci Eurostata mogu se pogledati ovdje.
