Kandidat za zagrebačkog gradonačelnika Miroslav Škoro upozorio je na sporost u obnovi nakon razornog potresa koji je prije godinu dana pogodio Zagreb i okolicu.
"Nije Zagreb samo centar grada, nego i njegova okolica, gdje je i bio epicentar. Zagreb je i Čučerje, Markuševac i Podsljeme", poručio je Škoro novinarima.
Ocijenio je da je potres koji je pogodio Zagreb i okolicu, zajedno s onim od 29. prosinca 2020. u Petrinji i Sisku, pokazao i prokazao svu neučinkovitost i nefunkcionalnost državnih institucija.
Od potresa je, ističe, tada nadležno ministarstvo izdalo "130 nekakvih rješenja", osnovan je Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije te je rezervirano oko 26 milijardi eura za obnovu.
"Sve skupa je napravljeno krivo. Ako idemo dinamikom od 130 rješenja kroz godinu, ako je u potresu oštećeno oko 30.000 objekata, od čega je više od 2500 njih neuporabljivo, tom dinamikom bi za oko 300 godina mogli rješenja dobiti svi koji ih trebaju dobiti", upozorio je.
Pavković: "Tužna godišnjica državne i gradske indolencije, neznanja i nečinjenja"
S druge strane, nezavisna kandidatkinja za gradonačelnicu Zagreba Marina Pavković smatra da smo praktički u istoj situaciji kao na dan potresa prije ravno godinu dana.
"Donesen je Zakon o obnovi i osnovan Fond za obnovu do kojeg Ministarstvo graditeljstva još nije uputilo niti jednu odluku o obnovi. A radi se o šest tisuća oštećenih zgrada", upozorila je Pavković, koja je i nositeljica Nezavisne liste stručnjaka za Gradsku skupštinu.
Ocijenila je kako je danas godišnjica zagrebačkog potresa, ali je i "tužna godišnjica državne i gradske indolencije, neznanja i nečinjenja".
"Od preskromnih stotinjak milijuna kuna koje je Vlada izdvojila prošle godine za interventne mjere, do sada isplaćeno manje od pola- samo 46 milijuna kuna- jedva promil od procijenjene vrijednosti konstrukcijske obnove.
Ovim tempom Zagreb bi se obnavljao tisuću godina
"Tisuću godina bi se Zagreb ovim tempom obnavljao. I to pod uvjetom da ga potres ponovo ne razori", ustvrdila je.
"Premda je EU Fond solidarnosti Hrvatskoj uplatio 683 milijuna eura za obnovu javnih zgrada, jedan dio u srpnju, a ostatak u prosincu prošle godine, i premda rok korištenja od 18 mjeseci teče od primitka sredstava, natječaji za projektnu dokumentaciju još nisu završeni. Projekte s troškovnicima treba potom izraditi, iza toga provesti natječaje za izvođače i ostale kontrolne mehanizme. Potom treba sve i obnoviti!?, upitala je.
Petek: "Nedostajalo je i empatije"
Sličnog mišljenja je i nezavisni gradski zastupnik Renato Petek, koji će na izborima biti kandidat za zamjenika gradonačelnika Joška Klisovića (SDP).
"Zagrepčani stradali u potresu nisu dobili pravovremenu hitnu pomoć Gradske uprave niti države, nedostajalo je čak i empatije, a zakon i plan za obnovu je takav da se još nije dogodilo baš ništa", rekao je Petek.
Napomenuo je da potres iz ožujka 2020. nije bio toliko razoran kao Veliki potres prije 140 godina, a tada se, kaže, u prvoj godini dogodila obnova koju sada Zagreb nije doživio, unatoč većoj financijskoj moći, kao i modernoj mehanizaciji i sredstvima u građevini koja su neusporediva u odnosu na uvjete iz 19. stoljeća.
Mišić: "Grad Zagreb i Republika Hrvatska bili dobri u
koordinaciji to je koordinacija nesnalaženja nakon
potresa"
Potpredsjednik zagrebačke Gradske skupštine, SDP-ov Matej
Mišić prozvao je u gradske i državne vlasti za
nekoordiniranost i nesnalaženje nakon potresa u Zagrebu,
neprihvatljivim ocijenivši da godinu dana nakon potresa obnova
nije počela.
"Ono u čemu su Grad Zagreb i Republika Hrvatska bili dobri u
koordinaciji to je koordinacija nesnalaženja nakon potresa",
rekao je Mišić novinarima.
Podsjetio je da je Zakon o obnovi, temeljem kojeg bi se trebala
provesti obnova Zagreba, donesen gotovo šest mjeseci od
potresa.
Mišić je komentirao i tvrdnje ravnatelja Fonda za obnovu Damira Vanđelića da nije izdano nijedno rješenje o obnovi.
"To nam je sada i potvrda da godinu dana nakon potresa obnova Grada Zagreba još uvijek nije započela. To je ono što je apsolutno neprihvatljivo", poručio je Mišić i dodao kako su zabrinjavajući i podatci financijskog karaktera.
"Ovim tempom obnova Zagreba trajat će 195 godina", ističe Mišić
"Ovim tempom će, ukoliko će se svake godine 82 milijuna kuna izdvajati za obnovu, obnova Grada Zagreba nakon potresa trajati 195 godina. To je ono što je strašno i što je neprihvatljivo i što je još jedan dokaz zbog čega je potrebna promjena u Zagrebu", upozorio je Mišić.
Problem vidi i na državnoj razini s obzirom da je Fond za obnovu osnovan u listopadu, kada je kao privremeni ravnatelj imenovan Damir Vanđelić, a četiri mjeseca je trebalo da se provede natječaj i ista osoba imenuje za stalnog ravnatelja.
