Zakon o osobnom bankrotu nameće se kao logično zakonodavno rješenje za one koji su dotaknuli dno. Ima ga većina europskih zemalja, po različitim modelima. U Hrvatskoj se o njemu govori od 2011. godine, a temu je nedavno ponovno aktualizirao predsjednik Ivo Josipović. U intervjuu za Media Servis pojasnio je da proces donošenja traje jer mu se mora pristupiti krajnje ozbiljno.
"Poruka ne može biti: ne plaćajte dugove. Uvijek će biti onih slučajeva u kojima će se provoditi ovrhe. Ne možemo izbjeći ovrhe jer znamo da netko drugi ostaje bez svog novca ako se dug ne plati. Međutim, riječ je o tome da društvo koje je socijalno mora imati jedan sustav mjera da ljudima kojima je zaista najteže, dakle riječ je o selektivnim mjerama, pomaže da ne potonu", kazao je Josipović.
"Ima strožih, tvrđih modela. Ima i onih mekših, humanijih, ja se za takav zalažem. To je sustav u kojem se namiruje dio dugova, u kojem je dužnik po određenom kontrolom neko vrijeme, ali dobiva priliku za novi početak i to mi se danas čini važnim jer alternativa je cjeloživotno dužničko ropstvo", objasnio je predsjednik.
'Iz nekog razloga se to oteže'
I predstavnici udruge Franak proteklog su tjedna u Sabor, Vladu i HNB odnijeli 15.000 potpisa građana koji traže reobračun ostatka kredita u švicarskim francima po tečaju koji je bio u početku, bolju regulativu promjenjive kamatne stope i hitno donošenje Zakona o osobnom bankrotu.
"O zahtjevu o hitnom donošenju Zakona o osobnom bankrotu mislim da čak i postoji konsenzus da se on doista mora što prije donijeti. Iz nekog razloga se to oteže, a bilo bi zaista važno, s obzirom na trenutnu sitauciju i ovrhe, da se on donese", rekla je predstavnica udruge Franak Petra Rodik.
'Ne ostaje vam ni kuća, ni auto, ni ništa'
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić kaže da će do kraja godine imati nacrt zakona. Nitko ga ne izbjegava, rekao je, riječ je o vrlo kompliciranom i teškom postupku. "Ne ostaje vam ni kuća, ni auto, ni ništa. To nije jednostavna stvar i nije nešto što se može uvesti preko noći", kaže Miljenić.
Uzmimo za primjer zagrebačku obitelj Frlan, koja je prošlog tjedna zbog duga banci ostala bez doma. Da je Zakon na snazi, bi li obitelj Frlan zadržala kuću? Vjerojatno ne. Ali ako sustav bude posložen na način da postoji tzv. sustav ranog uzbunjivanja i da se ne čekaju gomile neotplaćenog duga kako bi se počelo reagirati, vjerojatno bi brojka dužničkih robova u Hrvatskoj bila barem nešto manja.
