'ODLUČILI SU OPRATI RUKE' /

Franak prozvao Vladu zbog lažnog očitovanja Sudu EU-a: 'Zabila je nož u leđa 55.000 obitelji s konvertiranim kreditima'

Image
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Udruga Franak ustvrdila je u petak da je Sud EU-a odlučio oprati ruke od 'slučaja Franak' u Hrvatskoj i prozvala Vladu zbog lažnog očitovanja o tom slučaju

6.5.2022.
15:24
Patrik Macek/PIXSELL
VOYO logo

Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić ustvrdio je da se daje prevelik značaj presudi Suda EU koji je odlučujući o obeštećenju po preplaćenim kamatama i valutnoj klauzuli za kredite nakon provedene konverzije zaključio da takvi krediti ne spadaju pod direktivu o zaštiti potrošača.

Ističući da uloga predsjednika Vrhovnog suda nije komentiranje odluka drugih sudova Dobronić je u odgovoru Hini pojasnio da je nadležnost podijeljena između nacionalnih sudova i sudova EU-a koji ne sude u predmetima u kojima se radi o primjeni nacionalnog zakona.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
NIJE MOGAO VJEROVATI /

Turudić o Dobronićevom upitniku: 'Zašto on to radi? Pa nema pravo to pitati. Na takva pitanja neću nikada odgovoriti!'

Image
NIJE MOGAO VJEROVATI /

Turudić o Dobronićevom upitniku: 'Zašto on to radi? Pa nema pravo to pitati. Na takva pitanja neću nikada odgovoriti!'

Za ovaj slučaj nije nadležan sud EU-a

Tako je Sud EU-a i ovdje rekao da za ovaj slučaj nije nadležan jer se radi o primjeni hrvatskog-nacionalnog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju iz 2015. i ugovora o konverziji sklopljenih na temelju ovog nacionalnog zakona.

Istovremeno članak europske direktive o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima isključuje iz njezina materijalnog područja primjene ugovorne odredbe koje su odraz zakonskih odredaba nacionalnog prava.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dobronić: Vrhovni sud je svjestan situacije

Dakle, suštinski se sud EU-a proglasio stvarno nenadležnim jer za rješenje sporova proizašlih iz primjene nacionalnog-hrvatskog zakona on nije nadležan. To je suština ove odluke koja uopće ne dotiče meritum spora i stoga joj ne treba pridavati toliku važnost.

Osvrčući se na tvrdnje Udruge Franak da se odluka o pravu na obeštećenje svih potrošača s konvertiranim kreditima seli na Vrhovni sud, Dobronić je kazao da je Vrhovni sud svjestan situacije i vodi računa o svemu te se na predmetima radi.

Sud EU-a odlučila oprati ruke od slučaja Franak

Udruga Franak ustvrdila je u petak da je Sud EU-a odlučio oprati ruke od "slučaja Franak" u Hrvatskoj i prozvala Vladu zbog lažnog očitovanja o tom slučaju, te izrazila očekivanje da će Vrhovni sud do ljeta odlučiti o pravima na obeštećenje 55.000 potrošača.

Europski sud u četvrtak je odlučio da ne može odgovarati na pitanja vezana za razdoblje do dana konverzije kredita u "švicarcima" jer Hrvatska u vrijeme ugovaranja takvih kredita nije bila članica EU-a, a eventualno bi mogao odgovoriti na pitanja koja se tiču događaja nakon konverzije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"To znači da je loptica prebačena na Vrhovni sud koji mora odlučiti o pravima na obeštećenje svih 55.000 potrošača koji su konvertirali kredite u 'švicarcima' u kredite u eure", rekao je na konferenciji za novinare predsjednik udruge Franak Goran Aleksić.

Razotkrivena nečasna uloga Vlade

On očekuje da će Vrhovni sud do ljeta riješiti taj slučaj jer rok zastare potraživanja obeštećenja nastupa 13. lipnja 2023. godine. Vrhovni sud, dodao je, mora donijeti konačni meritum o pravu na obeštećenje, ali i odlučiti o ništetnosti kompletnih ugovora o kreditu s klauzulom u CHF-u.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Postupak pred Sudom EU-a vodio se nakon što je krajem 2020. sutkinja Jesenka Jurić Šojat predložila tom sudu da odgovori na prethodno pitanje vezano za pravo potrošača koji su konvertirali kredite, a konkretno se radilo o predmetu tužiteljice Ane Herman.

Aleksić je upozorio da je u tom slučaju razotkrivena nečasna uloga Vlade, koju je prozvao da je "zabila nož u leđa" 55.000 obitelji s konvertiranim kreditima jer je u očitovanju Sudu EU-a iznijela "niz besramnih laži" kako bi pomogla bankama da se izvuku i zadrže opljačkani novac.

Vlada je, po Aleksićevim riječima, ustvrdila da su se potrošači prihvatom konverzije odrekli potraživanja, što je nazvao bezočnom laži, pa će razmotriti mogu li kazneno prijaviti Vladu zbog lažnog svjedočenja pred Sudom EU-a.

Efekt konverzije 40 posto lošiji od prava temeljem kolektivne presude

Udruga Franak tvrdi da potrošači nisu u potpunosti obeštećeni konverzijom, ali se to ne može utvrditi "pravnim mačem" već samo sudskom vještačenjem.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pritom je novinarima predstavio primjer Ane Herman koja je 2007. podigla kredit u "švicarcima" koji je u kunama iznosio 1.358.000 kuna, a na dan konverzije u siječnju 2016. bila je dužna preostalu glavnicu u iznosu 1.729.000 kuna, odnosno 27 posto više nego što je dobila.

Na temelju Zakona o konverziji, njezina je glavnica smanjena na 1.134.000 kuna, a izuzećem ništetnih odredaba na temelju kolektivne presude njezina bi prava glavnica bila smanjena na 1.059.000 kuna, što znači da je glavnica iz konverzije veća za sedam posto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kad se uzmu još i druge razlike koje je banka naplatila temeljem ništetnih odredaba, u udruzi Franak izračunali su da je efekt konverzije financijski lošiji za 40 posto od efekta koji se postiže punom ravnotežom prava i obveza na temelju kolektivne presude.

To znači da Ana Herman nije u potpunosti obeštećena, zaključio je Aleksić dodavši da ona tih 40 posto mora dobiti na sudu jer bi ih sto posto dobila da nije konvertirala kredit.

Odvjetnik Srđan Kalebota, koji zastupa Anu Herman, rekao je da im Sud EU-a nije odgovorio na ključno pitanje - ima li tužiteljica pravo na potpuno obeštećenje pa će to pitanje sada tražiti pred hrvatskim sudovima.

Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo