Slovenski inženjer Marjan Pipenbaher koji je projektirao Pelješki most ima iza sebe više od 200 takvih projekata, a u razgovoru za Slovenski radio izjavio je povodom njegova otvaranja kako smatra da taj projekt spada u "svjetski rang" te da mu je predstavljao najveći izazov do sada, piše Hina.
"Pelješki most spada među pet najvećih europskih mostova preko morskih zaljeva koji su sagrađeni na početku 21. stoljeća i spada u svjetski rang", kazao je Pipenbaher i dodao da je u najveći izazov bilo projektiranje temelja s obzirom na to da je izložen vjetrovima i da se nalazi na seizmičkom području.
'To je jedan od najzahtjevnijih mostova u svijetu'
Po njegovim riječima, Pelješki most koji spaja jug Hrvatske s ostatkom države, važan je ne samo za Hrvatsku nego i za širi europski prostor. U konačnici, to je i jedan od uvjeta za Schengen, rekao je Pipenbaher. Građevinske radove na Pelješkom mostu izvela je kineska tvrtka China Road and Bridge Corporation (CRBC), a Pipenbaher također ističe činjenicu da za vrijeme zahtjevne gradnje nitko nije poginuo.
"Nitko pri gradnji mosta nije umro, bile su samo dvije malo ozbiljnije nezgode, to je također vrlo važno istaknuti”, kazao je Pipenbaher za Slovenski radio.
Prošle godine u svibnju, s Pipenbaherom smo za Net.hr razgovarali na samom Pelješkom mostu koji je tada još bio u izgradnji. On je, u svojstvu glavnog i odgovornog projektanta, barem jednom mjesečno dolazio na gradilište kako bi se na licu mjesta uvjerio u tijek radova. Rekao nam je da će Pelješki most biti jedan od najvećih ovješenih mostova u Europi.
"I po težini i po složenosti radova ovo je jedan od najzahtjevnijih mostova u svijetu", kazao nam je.
'Most uvijek mora biti odgovor na lokaciju'
Prisjetio se tada kako je, skupa s danas pokojnim Jurom Radićem, bio angažiran kao projektant mosta Pelješac, te da je već pri prvom dolasku u Malostonski zaljev osjetio tamošnju prirodu.
"Most uvijek mora biti odgovor na lokaciju. On ne narušava ovaj predivni prirodni element, nego transparentno, lagano, istegnuto ide s jedne na drugu stranu. Mi smo njime samo produžili put preko mora, ništa više", kazao nam je.
Taj 65-godišnji inženjer, koji se projektiranjem mostova bavi već 40 godina, rekao nam je da je lokaciju Pelješkog mosta "osjetio" jednog ranog jutra, prije svanuća, a spokoj koji je tada vladao u Malostonskom zaljevu prenio je u svoju viziju mosta kao nenametljivog objekta koji, za razliku od prvotnog projekta, ne strši u prostoru.
"Rješenje iz 2007. godine bilo je preglomazno. To bi išlo još 80 metara u vis u odnosu na ovo. U arhitekturi vam je ključ naći odgovor na lokaciju. Važno je kad dođeš na mjesto gradnje mosta skicirati si u glavi kako će izgledati. To je, rekao bih, kreativna snaga čovjeka", kaže Pipenbaher.
'Piloni idu tik-tik-tik… i nastavljaju se na pejzaž'
Tijekom razgovora, Pipenbaher je pred nama prstom iscrtavao po zraku obrise brdâ na Pelješcu na koje se spontano nastavila i kontura samog mosta.
"Imamo šest pilona mosta koji idu tik-tik-tik…i nastavljaju se na pejzaž. Ona brda na Pelješcu izgledaju kao neke piramide pa je taj krajolik prenesen na most. Iako je ovaj most velik, rekao bih svjetski most, on ipak izgleda linearan. Mi smo njime samo produžili taj put krajolika preko ovog zaljeva koji je prekrasan i stoga most mora biti lagan, nenametljiv, a ne 'težak'. Kada bude dovršen imat će lijepo ambijentalno osvjetljenje i na ovom platnu neba doista će biti miran, noću decentno osvijetljen. Ovo, znate, nije gradski most, neće ničime biti načičkan, nego će se toplo uklapati u pozadinu", rekao je.
Ustvrdio je tada da je kod gradnje mostova uvijek najvažnije naći najbolje mjesto prelaska na drugu obalu.
'Čuvajte ovo i za unuke svojih unuka'
"Ako negdje treba graditi – treba, a ako ne postoji potreba, onda bolje ne. Zato je važno naći najadekvatnije rješenje. Mi smo ovdje pazili da imamo pet otvora mosta - šest pilona na 280 metara. Pazili smo na prirodu i da otvorimo prolaz za brodove u skladu s dogovorom Republike Hrvatske i BiH. To treba poštivati. I znate što još? Nagib mosta je samo tri posto. Inače ovakvi mostovi preko rijeka, kanala i nekih zaljeva obično imaju nagli uspon, i do šest posto. S boka oni izgledaju dosta dobro, ali ispred vas, kad vozite, to je je kao devina grba. Ovaj most nije takav, iako je na najvišoj točki mosta razlika 10 metara u odnosu na polazne točke. Vi se, dakle, njime penjete, penjete i u jednom trenutku se pred vama otvara lijep pogled i s lijeva i s desna", uživljeno je objašnjavao Pipenbaher.
Priznao nam je tada da je fasciniran ljepotama Hrvatske te da ima kuću u Lošinju, jednu staru kamenu preuređenu, u koju često dolazi. Na kraju je, gledajući s tada nedovršenog mosta Malostonski zaljev, kazao: "Ovo trebate čuvati i za unuke svojih unuka."
Otvorenje Pelješkog mosta iz minute u minutu pratite OVDJE
