Velebna bijela konstrukcija Pelješkog mosta, kojom će danas i službeno biti premošćen Malostonski zaljev, poluotok Pelješac spojen s kopnom, a time i Hrvatska napokon u kontinuitetu povezana sa svojim krajnjim jugom - idućih godina i desetljeća sigurno će biti jedna od udarnih veduta kojom će se Hrvatska dičiti pred Europom i svijetom. A i imat će čime. Skoro 2,5 kilometara dug Pelješki most ne samo da je svojom elegantnom konstrukcijom, nenametljivo uklopljenom u prostor, jedan od vjerojatno najljepših takvih mostova u svijetu, nego i jedan od onih koje je bilo najteže izgraditi.
Kada smo potkraj svibnja prošle godine radili reportažu za Net.hr s tada još zahuktalog gradilišta preplavljenog kineskim radnicima, gore na mostu imali smo sreću susresti Marjana Pipenbahera, čuvenog i nagrađivanog slovenskog inženjera i projektanta desetaka velikih mostova diljem svijeta, koji je projektirao i Pelješki most. Rekao nam je tada, vrlo emotivno, da je taj most njegovo životno djelo.
Među pet najvećih mostova izgrađenih u ovom stoljeću
"Ovo je jedan od najvećih takvih mostova u Europi i jedan od pet najvećih izgrađenih u 21. stoljeću. Pelješki most se svrstava u svjetski rang mostova, a po težini radova, jedan je od najzahtjevnijih", kazao je tada Pipenbaher za Net.hr.
Pelješki most nije podignut samo radi divljenja. Njegov prometni značaj nemjerljiv je za jug Hrvatske. Napokon će Dubrovnik i tamošnje primorje biti dostupni bez prelaska granice kroz koridor u Neumu, maleni dio BiH na Jadranskom moru. Most će s brzom cestom preko Pelješca ubrzati i skratiti put do krajnjeg juga i iz putne jednadžbe izostaviti dva prelaska granice na devet kilometara Neumskog koridora, a time i dvije carinske kontrole te čekanja u koloni koja usred turističke sezone znaju trajati satima. Riječ je o najvećem infrastrukturnom projektu u Hrvatskoj financiranom iz EU fondova, čije bi gospodarske koristi trebale biti u ravne onim političkim i općedruštvenim.
Pretpovijest izgradnje Pelješkog mosta bila je varljiva. Radovi na mostu, koji će večeras u ponoć biti otvoren uz veliki vatromet, prvi put su otvoreni davne 2005. godine. Učinio je to tadašnji premijer Ivo Sanader. No, nakon svečanog otvorenja radova ništa konkretno nije se događalo sljedeće dvije godine, pa su radovi ponovno otvoreni (!) 2007. godine nakon čega je izgrađen jedan upornjak i postavljen jedan stup u more.
Potom su globalne okolnosti djelovale i lokalno - izbila je recesija, Hrvatska je završila "u banani", a Sanader na sudu. Vlada Jadranke Kosor 2011. je najavila nastavak radova, a godinu dana kasnije tadašnja vlada Zorana Milanovića razvrgnula je ugovore o izgradnji s domaćim konzorcijem, koji su bili neostvarivi, te se okrenula rješenju koji je uključivao financiranje iz fondova EU-a. Tek je 2017. godine vlada Andreja Plenkovića oživjela projekt i u travnju 2018. potpisala ugovor težak pola milijarde eura (od kojih je 85 posto dao EU) s kineskim konzorcijem China Road and Bridge Corporation (CRBC), jednim od globalno najvećih i najiskusnijih u takvim poslovima.
Tek ulaskom u EU otvorila se prilika za izgradnju mosta
"Kriza je došla 2009. godine i tada Hrvatska nije mogla graditi jer smo imali drugih problema. Ulaskom u EU se otvorila mogućnost i tu priliku smo iskoristili", kazao je nekidan ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
Kinezi su ubrzo započeli radove na gradnji mosta dugog 2404 metra i visokog 55 metara. Posao težak sam po sebi bio je dodatno zahtjevan jer je most trebalo izgraditi na vjetrometini jakih, često i orkanskih vjetrova te na seizmički najaktivnijem području Hrvatske. Usred gradnje izbila je druga velika kriza - pandemija covida-19 koja je povremeno ometala radove, odnosno transport segmenata mosta iz Kine. Srećom, most je dovršen prije još jedne globalne financijske krize u koju smo zakoračili. Ministar Butković objasnio je i zašto.
"Materijal je bio nabavljen prije. Da je sada išao natječaj, ove dvije milijarde kuna koliko je koštao bilo bi vjerojatno više od pet milijardi kuna, jer je na tržištu došlo do poremećaja", kazao je.
Uvjet EU-a: Cestarina i mostarina neće se naplaćivati
Uz Pelješki most danas će u promet biti pušteno i 25, od ukupno 33 kilometra pristupnih cesta, najvećim dijelom na Pelješcu. Preostalih osam kilometara obilaznice Stona i spoja na državnu cestu D8 trebalo bi biti gotovo do kraja ove godine. Taj, također veliki posao ostao je u sjeni mosta, ali neke dionice i objekti brze ceste na Pelješcu bile su graditeljski iznimno zahtjevne. U sam most je ugrađeno 65.727 tona čelika, 70.000 kubnih metara betona i 19,5 tisuća tona armature. Gradnja je trajala gotovo tri i pol godine, točnije - 1277 dana. Most je integralne hibridne konstrukcije s 13 raspona, od kojih je pet glavnih (centralnih) raspona duljine 285 metara, šest centralno postavljenih armiranobetonskih pilona visine 33 metra te dvije trake zajedno sa zaustavnom trakom koja će služiti za održavanja mosta. Za sve vozače važna je informacija da se vožnja Pelješkim mostom neće naplaćivati.
"Neće biti naplate cestarine i mostarine nikada. To je bio uvjet kod europskog financiranja. Hrvatske ceste će upravljati mostom, održavati ga i nikakvih problema oko toga neće biti", potvrdio je ministar Butković.
Pelješki most u brojkama
Žalbe i pritisci iz BiH zbog gradnje mosta
Kada smo prije godinu dana na gradilištu mosta radili reportažu za Net.hr, najimpresivnijim nam se ipak doimao pogled na most iz čamca, odozdo, iz riblje perspektive. Posebno na dva središnja stupa mosta, sedmog i osmog, gdje je prolaz najveći - širok 200 i visok 55 metara - kako bi se nesmetano mogao odvijati prolaz brodova do Neuma i teritorijalnih voda BiH. Potvrdio je to i nedavni prolazak 51 metar visokog kruzera Bolette pod zastavom Bahama, koji je u neumski akvatorij uplovio prošavši ispod Pelješkoga mosta opovrgavajući prigovore dijela političara i javnosti u BiH da je Hrvatska izgradnjom Pelješkog mosta ugrozila pristup te zemlje otvorenom moru.
Naime, uz niz žalbi na natječaje za obavljanje radova, koje su odugovlačile početak radova, iz BiH su zaprijetili mogućom tužbom. Godine 2018. Glavni odbor SDA usvojio je zaključak da je "neprihvatljivo graditi Pelješki most na štetu teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine". Potom je i član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović izjavio da je "opravdano zauzeo 'tvrđe' stajalište u odnosu na gradnju Pelješkog mosta", ističući kako vjeruje da će takav pristup dati rezultat u konačnoj zaštiti onoga što on smatra državnim interesom BiH.
Je li idejni 'otac' mosta barba Luka ili Ivan Šprlje?
Bilo je, kako piše Hina, i "dvorskih igara" sa zaustavljanjem natječaja za izbor izvođača radova za pristupne ceste mostu. No, podizanjem posljednjeg, 165. segmenta čelične rasponske konstrukcije, most je 29. srpnja prošle godine potpuno spojen i proteže se od Komarne na kopnenoj strani do Brijeste na Pelješcu.
Bilo je nedoumica i oko naziva mosta. Čula se inicijativa da se zove "Most Europa", a kada se ondje pojavila tabla s natpisom "Most Pelješac" Net.hr je prvi doznao iz Hrvatskih cesta da će naziv ipak biti onaj prvi i najlogičniji - Pelješki most, što je ubrzo potom potvrdila i Vlada RH. Bilo je i sitnih sporenja oko zasluga za samu ideju gradnje takvog mosta. HDZ je isticao Luku Bebića, Metkovljanina, bivšeg predsjednika Sabora i jednog od stranačkih "patrijarha" kao začetnika ideje da se Pelješac mostom spoji s kopnom. On je doista još 1998. godine u Hrvatskom saboru predložio izgradnju Pelješkog mosta. No, iz SDP-a tvrde da je idejni začetnik gradnje mosta ipak bio pokojni Ivan Šprlje, bivši dubrovačko-neretvanski župan iz redova SDP-a u razdoblju od 1998. do 2005. godine. U njegovu je mandatu most bio unesen u prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije, što je bio preduvjet svim daljnjim potezima.
Večeras svečani program, javit će se i premijer Kine
Iako će svečani program otvorenja Pelješkog mosta trajati cijeli dan, središnja svečanost počet će večeras u 20.15 sati u Komarni. Nastupit će Dubrovački simfonijski orkestar, Dubrovački trombunjeri, ansambli Lado i Linđo, razna kulturno-umjetnička društva i pjevači; Hrvatsko glazbeno društvo Sv. Cecilija izvest će tradicionalnu Morešku, a bit će izvedena i skladba Mateja Meštrovića koju je skladao posebno za tu priliku. Neće manjkati ni govornika počev od župana dubrovačko-neretvanskog Nikole Dobroslavić, potpredsjednika Vlade i ministra prometa Olega Butkovića, izaslanice predsjednice Europske komisije i potpredsjednice Europske komisije Dubravke Šuice, do premijera Andreja Plenkovića, predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića te predsjednika Republike Zorana Milanovića. A videolinkom će se obratiti i kineski premijer Li Keqiang.
Svečanost će završiti izvedbom Gundulićeve "Himne slobodi", blagoslovom mosta i velikim vatrometom nakon čega će mostom prvi proći motociklisti iz braniteljskih postrojbi, a za njima i dva automobila domaće proizvodnje – Nevera Mate Rimca te automobil koji je konstruirao automobilistički as iz Dubrovnika Niko Pulić. Nakon njih, u ponoć će mostom krenuti redovan promet.
