Europska komisija, izvršno tijelo Europske unije, čeka iz Hrvatske zahtjev za financiranje Pelješkog mosta najavljenog hrvatskim građanima prije 13 godina, a vlada u Zagrebu kaže da je zahtjev u izradi, ali ne iznosi procjene kada bi mogao naći u Bruxellesu.
Hrvatska vlada, kako prošla tako i nova, vjeruje da će Europska
komisija financirati 85 posto od oko 2 milijarde kuna vrijednog
mosta s okolnim cestama u sklopu svoje politike smanjivanja
nejednakosti među europskim regijama. Ostatak bi platili hrvatski
građani.
“To je ono što hrvatske vlasti žele. U ovom trenutku ne možemo
potvrditi taj omjer jer još čekamo službenu prijavu projekta sa
studijom izvedivosti”, kaže u Bruxellesu osoba iz Europske
komisije koja radi na financiranju projekata u Hrvatskoj te
dodaje: “Nemam informaciju kada bi smo mogli dobiti prijavu”.
Druga osoba iz istog ureda bila je rekla u listopadu 2015. kako ondje očekuju zaprimanje prijave početkom 2016. godine, što se nije ostvarilo.
Premda nema roka, prijava u Bruxelles mora stići do 2020. godine
kada završava aktualno sedmogodišnje razdoblje u kojem se iz
europskih fondova financiraju manje razvijene regije u bloku 28
zemalja.
Hrvatskoj je na raspolaganju 51,7 milijardi kuna (6,8 milijardi
eura) od čega bi dio trebao otići na povezivanje hrvatskog juga
gradnjom 2,4 kilometra dugog mosta između kopna i poluotoka
Pelješca zaobilazeći BiH. Korištenje tog novca ovisit će o
prijavama u kojima je potrebno uvjeriti europske tehnokrate u
izvedivost projekata i njihovu korisnost.
U ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a kažu kako će
prijavu poslati u Bruxelles čim ju dobiju od Ministarstva
pomorstva, prometa i infrastrukture.
David Radas iz kabineta tehničkog ministra
pomorstva Olega Butkovića kaže kako “ne mogu
predviđati nikakve rokove” za slanje prijave u Europsku
komisiju.
Ministarstvo pomorstva je u srpnju dostavilo aplikaciju u Beč
regionalnom timu zaduženom za zajedničku asistenciju podršci
projekata u europskim regijama (JASPERS). To je kontrolno tijelo
preko kojega mora proći prijava.
“Njihovo mišljenje očekuje se najkasnije do sredine studenog”,
napisao je u e-mailu Radas.
To mišljenje, u sklopu potvrde o pripremljenosti projekta, otići
će nakon toga na pregled kvalitete neimenovanim “nezavisnim
stručnjacima”. Nakon njihove izjave prijava odlazi u Ministarstvo
regionalnog razvoja koje ju zatim šalje u Bruxelles Europskoj
komisiji.
“Oba ministarstva su u potpunosti osigurala stručnu
administrativnu podršku nositelju projekta, Hrvatskim cestama,
vezanu za postupak pripreme i otprave aplikacije u daljnju
proceduru prema Europskoj komisiji. Sva dokumentacija
poslana je u roku”, napominje Radas.
Hrvatske ceste, kompanija u 100 postotnom državnom vlasništvu,
raspisala je 21. lipnja natječaj za prikupljanje ponuda
građevinskih poduzeća zainteresiranih za gradnju čiji radovi u
prvoj fazi koštaju 1,75 milijardi kuna. No on je zaustavljen 7.
listopada zbog žalbe sudionika na natječaju. Prema pisanju
Večernjeg lista žalili su se Viadukt i
tvrtka iz Kine na natječajnu dokumentaciju.
“Šteta što žalbe odugovlače postupak javne nabave, međutim takva
je procedura”, kaže Nikola Dobroslavić, župan
Dubrovačko-neretvanske županije i član HDZ-a.
“Ponuditelji se bore za svoje interese i pokušavaju za sebe
izboriti najbolju poziciju. Sa svoje strane moramo učiniti sve da
se primjedbe rješavaju u što kraćem roku i da se što prije dođe
do najkvalitetnijeg izvodača radova”.
Ministar Butković je 20. lipnja rekao kako bi radovi mogli
krenuti početkom 2017.
“Vjerujem da je to realno. Cijela vlada je ustvrdila kako
je ovaj projekt najveći prioritet pa očekujem kako će se sve faze
realizacije projekta odvijati prema planiranoj dinamici”,
kaže Dobroslavić.
Kada Hrvatska pošalje službenu prijavu, Komisija će imati tri
mjeseca za odgovor čime bi konačno trebala biti poznata sudbina
mosta što ga je još u kampanji 2003. obećavala HDZ-ova vlada
tadašnjeg premijera Ive Sanadera.
Hrvatska je 1. srpnja 2015., dvije godine nakon ulaska u EU,
aplicirala za ulazak u schengensku zonu u kojoj se građani
članica mogu kretati bez zaustavljanja na granicama, a Pelješki
most trebao bi osigurati lakšu kontrolu te proširene zone kada
jednom Hrvatska postane člancia 'schengena'.
Aktualna izbjeglička i migrantska kriza u Europi, koja paralizira
schengenski režim slobodnog kretanja ljudi, neće se odraziti na
europsko financiranje gradnje Pelješkog mosta, rekla je osoba iz
Europske komisije. “Ne financiramo političke, već razvojne
regionalne projekte”, napominje.
Hrvatska traži maksimalni iznos novca, odnosno 85 posto
vrijednosti mosta s okolnim cestama. Bude li taj iznos manji
morat će pronaći dodatna sredstva u proračunu.
Dobroslavić, voditelj hrvatske delegacije od devet članova u
Odboru regija, tijelu EU-a u kojem sjede regionalni i
lokalni predstavnici iz 28 zemalja Unije, vjeruje ipak kako će
hrvatskim novcem biti financirano 15 posto mosta.
“To je uobičajeni omjer financiranja. Vjerujem da će tako biti i
odobreno”, kaže.
