Više se neće smjeti upotrebljavati slamke, tanjuri pa ni držači za balone. Navedena plastika čini čak 70 posto morskog otpada pa je došlo vrijeme da se suvišnoj plastici kaže: Zbogom!
Europska komisija odlučila je da se sva jednokratna plastika za dvije godine više neće smjeti proizvoditi, a hrvatski ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić uvjerava: ''Plastiku treba jednostavno iskorijeniti iz okoliša, jednokratnu plastikui RH će tu slijediti najbolju europsku i svjetsku praksu''.
Rezovi su striktni. Više nema jednokratnih tanjura ni čaša s likovima iz crtića iako je to ono po čemu mnogi pamte rođendane u djetinjstvu. Ni baloni više ne smiju biti na plastičnoj dršci, nema slamki, a filteri za cigarete moraju biti manji za 50 posto. Nema više ni čišćenja ušiju plastičnim štapićima, a na vlažnim maramicama će proizvođači morati istaknuti štetnost za okoliš.
Jednostavno - zabranjuje se proizvodnja sve plastike koja nema alternativu. Jedna petine sve proizvedene plastike odlazi na plastične boce i čepove, a upravo su one najveći postotak smeća pronađen u moru. Njih ne mogu lako zamijeniti pa direktiva nalaže obveznu reciklažu do 2025.
U nečemu ipak jesmo dobri. Već sada gotovo 90 posto plastičnih boca, zahvaljujući povratnoj naknadi, vraćamo na recikliranje. Međutim, odredba samo zvuči glatko.
Pet posto prerađivačke industrije u Hrvatskoj čine plastika i gume. U više od 700 tvrtki registriranih u ovoj djelatnosti radi više od 8.200 radnika, a u 2017. godini ostvarili su profit od 5, 614 milijardi kuna i izvezli robe u vrijednosti od 437 milijuna i 100.000 kuna.
Kralj slamki među njima je Josip Grilec, najveći proizvođač kod nas. I on je jasan u tome što o svemu misli industrija: ''Vjerojatno mi nismo bitni za tu odluku, nas nitko nije pitao može li se to, je li to uopće reciklabilno. Vjerojatno su to nekakvi lobiji izlobirali da se nešto zamijeni nečim. Jesu li to interesi ili opće dobro? U ovom momentu slamčice su nešto što se može jako dobro reciklirati''.
S jedne strane proizvođači smatraju da zabrane neće promijeniti stajalište onih ljudi koji stvari upotrijebe i bace. A da je moguće i drukčije, pokazuje Zlarin, hrvatski otok koji je potpuno izbacio plastiku. Možda je krajnji čas da se promijeni način kako se ponašamo kad je riječ o otpadu.
