Slovenija slavi 15. rođendan u Europskoj uniji, a tim povodom njihova je veleposlanica u Zagrebu objavila 15 brojki koje pokazuju da su od Europe itekako profitirali.
Porasla im je plaća, porastao BDP, produljio im se životni vijek, udvostručio se izvoz i broj start up kompanija, ma sve im je u porastu: osim nezaposlenosti.
A kako po svim tim pokazateljima stoji Hrvatska, koja uskoro slavi šesti europski rođendan?
Stanovnici Ljubljane s tih su 15 godina članstva zadovoljni, govore kako je Slovenija definitivno puno dobila stupanjem u članstvo Europske unije.
To definitivno potvrđuju i brojke - za početak BDP po stanovniku gotovo se poduplao od ulaska Slovenije u Uniju. Sada je 22.000 eura. Za usporedbu, hrvatski je BDP nakon prvih pet godina članstva niži nego što je bio. I duplo manji nego slovenski - 11.880 eura.
Veća je i slovenska prosječna plaća, skočila je sa 700 na gotovo 1100. Hrvatska je u posljednjih 5 narasla za 120 eura - i sada je 860.
Na slovenskom teritoriju usred Zagreba, njihovu veleposlanstvu, sve su benefite članstva predstavili na svojoj web stranici. Kako objašnjava veleposlanica, nije baš sve izravni rezultat članstva, niti je glavni razlog dostupnost europskog novca.
"Mislim da je puno bitniji taj prostor slobode, slobode kretanja blaga, kapitala, ljudi i službi, i da smo možda to još bolje mogli iskoristiti. Ja se nadam i mislim da svi možemo očekivati da će Hrvatska za 15 godina biti bolja u tome smislu", rekla je Smiljana Knez, veleposlanica Slovenije u Hrvatskoj
No, hrvatski tempo zasad nije ravan slovenskom. Od ulaska u Uniju, Slovenija je uvoz udvostručila, a izvoz je gotovo triput veći nego što je bio. Slovenci danas uvoze i izvoze robu u vrijednosti 30 milijardi eura.
Hrvatski uvoz se od ulaska u Uniju povećao za 40 posto, a danas izvozimo robe za 14 milijardi eura, što je 50 posto više nego prije pet godina. I da, puno su bolji u povlačenju euro novca.
"Oni su napravili dosta dobar posao u sektoru zaštite okoliša, obrade otpada i slično. Za te javne projekte koje su radili ipak su imali strateške dokumente koje su pripremili na vrijeme, a vjerojatno su, što pokazuju i njihovi podaci o iskorištenostima, malo kvalitetnije planirali i ranije se pripremali", kaže konzultantica za EU fondove Arijana Vela.
Broj stanovnika im se od ulaska u Uniju povećao, sada ih je nešto više od dba milijuna. Za razliku od Hrvatske koja je ostala bez 200 tisuća građana, i to ako se gledaju zadnji službeni statistički podaci.
Godine članstva u Uniji Slovencima su donijele i frapantan rast prosječnog životnog vijeka - Slovenci danas žive 78 godina, što je 5 godina dulje, žene gotovo 84, tri godine dulje. Očekivan životni vijek Hrvata i Hrvatica danas je 75, odnosno 81 godinu.
Stručnjaci slovenski uspjeh tumače zdravijim životom s manje pušenja i više fizičke aktivnosti, kao i kvalitetom zdravstvenog sustava.
"Jedno od najvažnijih objašnjenja je to da je Slovenija u Europskoj uniji doživjela gotovo najveći ukupni ekonomski i socijalni razvoj među svim članicama Unije i gotovo najbolje iskoristila euorpske fondove za svoj razvoj. Može se reći da je uz Poljsku možda najuspješnija nova članica", smatra pročelnik Katedre za medicinsku sociologiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu Stjepan Orešković.
Zato ne čudi da je kod stanovnika manje uspješne Hrvatske manji i entuzijazam kad ih se pita je li nam poboljšan život u Uniji.
Imamo još devet godina da dostignemo slovenski uspjeh. Samo će svi morati zapeti puno jače nego u prvih šest.
