Ministarstvo zaštite okoliša trebalo bi u ožujku u e-savjetovanje poslati izmjene Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu u kojima će jedna od važnijih stavki biti povratak naknade za boce mlijeka i mliječnih proizvoda. Građani taj potez pozdravljaju.
"Naravno, ja se slažem s tim. Mislim da je to ispravna odluka jer trebamo sačuvati planet u prvom planu."
"A čujte, puno ima ljudi s malim mirovinama, s malim prihodima i njima te boce kad skupe ipak znači. Kruh, mlijeko mogu kupiti."
"Po mojem je uredu. Trebalo bi to omogućit ljudima, ipak neku financijsku uštedu mada su to sitni novci, ali da nisu nekakvi, ne bi ljudi skupljali okolo", neke su od reakcija građana na ovu vijest.
No, ono što veseli građane, ne veseli proizviđače mlijeka. Povratnu naknadu proizvođač plaća Fondu za zaštitu okoliša, da bi je potom naplatio od prodavača, a on od potrošača. Povratom boce, potrošač novac vrati, a prodavač ga naplati od Fonda.
Zato će, kažu proizvođači, oni morati povisiti cijene mlijeka za iznos naknade.
"Za razliku od 50 lipa koje bi proizvođač platio više za tu razliku bi poskupilo mlijeko. I sada kada gledamo povratno, sve ovisi o potrošaću - da li će on tu bocu vratiti u sustav ili ne", rekao je Dalibor Janda iz Udruge CroMilk.
Europska unija od članica traži da do 2030. recikliraju čak trećinu ambalažnog otpada.
Vraćanjem naknade za ambalažu mliječnih proizvoda Fond za zaštitu okoliša procjenjuje kako će se u sustav vraćati 70 milijuna novih boca, odnosno preko dva milijuna kilograma plastike.
Proizvođači ih demantiraju. Kažu kako je i do 2015. postotak povrata boca mlijeka bio među najmanjima, a vraćanje te naknade stvara, tvrde, kontraefekt.
"Potrošači sada sami razvrstavaju ambalažu i mogu tu bocu kvalitetnije i efikasnije spremiti u odgovarajući spremnik nego ga nositi natrag u trgovinu", rekao je Janda.
U istom pravilniku uvela bi se i naknada za povrat manje ambalaže, od 0,2 litre. Tu odluku pozdravljaju ugostitelji koji najviše s takvim bocama i rade, a od ministarstva traže i ukidanja limita na broj komada povratne ambalaže.
"Ne može se nas stavljati u isti koš kao i građane u domaćinstvu kojima treba određen broj dana da skupe 40, 50, 60 boca pa ih tek onda nose. Nama je to dnevni posao", rekao je Franz Letica, predsjednik Udruženja ugostitelja Zagreb.
Sever: 'Dok se bikovi međusobno bodu, trava uvijek postane pogažena'
Doznajemo i da će se novim pravilnikom povećavati naknada trgovinama za automatsko sortiranje i skladištenje plastične ambalaže, dok će se smanjivati naknada za ručno prihvaćanje i sortiranje.
"Dok se bikovi međusobno bodu, trava uvijek postane pogažena. U ovom slučaju je to narod. kad god dolazi so prepucavanja između proizvođača ili gospodarstvenika na jednoj strani i vlasti na drugoj, uvijek na trećoj strani sve plate građani. Još se nije dogodilo da je netko taj teret preuzeo na sebe i da ga mi nismo platili", rekao je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
"Radi se na podizanju ekološke svijeti, ali razvijene zemlje si to mogu priuštiti. Ali u Hrvatskoj se svako poskuljenje itekako osjeti. tu se radi od 60 lipa na koje još ide PDV. I na kraju se to sve lomi preko leđa građana. Država bi trebala preuzeti dio rizika i na sebe", rekao je Sever.
Cijeli razgovor sa Krešimirom Severom možete pogledajte u videu.
