Vladina ponuda je na stolu, a prosvjetni radnici će se preko referenduma izjasniti pristaju li na to ili ne. Ako učitelji prihvate Vladinu ponudu prestat će 34-dnevni štrajk koji sada osim vladajućih uzrujava i roditelje koji ne znaju gdje će s djecom. Ono što se učiteljima nudi jest rast osnovice i dodataka na plaću od ukupno 10,4 posto. U četvrtak bi se trebali znati rezultati referenduma, no po svemu sudeći Vladina ponuda naići će na "odbijanac" sindikalaca. Za sada su učenici propustili 14 dana nastave, a prema onome što govori ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, produljenje školske godine i skraćivanje praznika trebali bi biti rješenje za propuštene sate.
01.10.2019., Zagreb - Predsjednica Sindikata hrvatskih ucitelja Sanja Sprem i predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim skolama Hrvatske Branimir Mihalinec predali su danas u podne Vladi RH najavu strajka u osnovnom i srednjoskolskom sustavu. Photo: Patrik Macek/PIXSELL
Nakon maratonskog sastanka sa sindikatima, premijer Andrej Plenković je obznanio konačnu ponudu sindikatima obrazovanja. Oni su zahtjevali povećanje koeficijenata složenosti poslova za 6,11 posto, premijer nudi rast plaća od ukupno 10,4 posto, a to povećanje bi se ostvarilo kroz rast osnovice preko Temeljnog kolektivnog ugovora za 6,12 posto za sve javne i državne službe uz dodatke na plaću od pet posto. Ovih pet posto odnosi se samo na prosvjetne radnike u slučaju da Vlada do 1. prosinca iduće godine ne donese novu Uredbu o koeficijentima složenosti poslova. Vilim Ribić, čelnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja objasnio je što to znači. Zaključno s tim datumom bi plaća zaposlenika nastavnika u hrvatskim školama bila povećana za jedan posto od. To je ukupno 11,4 posto, a povećanje se odnosi na bruto plaću.
Kako će povećanje neto iznosa plaće izgledati za svakog učitelja pojedinačno ovisi o mnogo toga drugoga. Ministarstvo je objavilo da neto plaća učitelja iznosi 7.100 kuna. Učitelji čija je cifra plaće približna ovoj koju je objavilo Ministarstvo i koji prihvate ovu ponudu, dobit će povećanje neto plaće za oko 700 kuna. Uz prihvaćanje ove ponude uslijedili bi i plaćeni dani u štrajku.
Ekonomski analitičar: 'Ova ponuda Vlade je dobra'
Damir Novotny, ekonomski analitičar i stručnjak smatra da bi se sindikati trebali brinuti za materijalna prava svojih članova te misli da je ova ponuda Vlade objektivno dobra.
04.09.2014. Ludbreg - Okrugli stol Misli lokalno djeluj globalno u organizaciji Poslovnog dnevnika. Photo: Marko Jurinec/PIXSELL
"To je više nego što su sindikati tražili na početku. No, tu se očito više ne radi o materijalnim pravima nego sada usmjeravaju svoje zahtjeve prema nematerijalnom konceptu, a to je dignitet. Dakle, oni zapravo žele postići izravnavanje obrazovanja s drugim javnim sektorima. A veliko je pitanje može li to biti usporedivo, jer znamo da u javnom sektoru postoje, primjerice, liječnici, a postoje i oni koji imaju formalno visokoškolsko obrazovanje, ali neusporedivo s liječničkim. Prema tome, formalizacija akademskih zvanja kao osnovice za obračun plaća zapravo je neprihvatljiva. I zbog toga mislim da će se morati napraviti restrukturiranje toga sektora, na što stalno upozorava i Europska komisija, budući da on s jedne strane ima prevelike troškove za infrastrukturu, što onda smanjuje mogućnosti nagrađivanja zaposlenika", rekao je Novotny za Glas Slavonije.
Upitna kvaliteta obrazovanja
Novotny smatra da kvaliteta obrazovanja u Hrvatskoj nije prilagođena tržištu rada te smatra da se tu povlači pitanje usmjeravanja sredstava iz EU fondova.
"Ako mi usmjeravamo europski novac u obnove nekih škola u kojima nema učenika, ili u gradnju sportskih dvorana u kojima neće nitko vježbati, to su onda ‘mrtvi kapitali‘ i Europska komisija to sigurno neće podržati. Tako da bih rekao da sindikati nisu objektivni u svojim zahtjevima, nego su podlegli euforiji, poneseni na krilima te velike podrške. Zapravo pušu u rog uravnilovke, odnosno snižavanja kvalitete", misli ekonomski analitičar.
Privatnici nezadovoljni kvalitetom obrazovanja u Hrvatskoj
Damir Novotny navodi da je poduzetnički sektor nezadovoljan kvalitetom našeg obrazovnog sustava na što udruge poslodavaca već godinama upozoravaju. "Oni sigurno neće biti zadovoljni da kroz ovakva povećanja dodatno rastu troškovi toga sektora, a na kvaliteti usluga nedovoljno se radi", kaže Novotny i dodaje da u realnom sektoru za sada neće biti prosvjeda jer su poduzetnici zaokupljeni svojim problemima i da tu sindikati nisu tako dobro organizirani.
21.09.2013., Rovinj - Weekend Media Festival. Panel Regionalni Benelux Photo: Borna Filic/PIXSELL
Kaže da HUP reagira na cijelu situaciju no da daljnje povećavanje troškova javnog sektora jednostavno istiskuje privatni sektor. Ekonomski analitičar smatra da će se, u slučaju da se ipak pojavi želja za podizanjem kvalitete obrazovnog morati napraviti restrukturiranje i da postoji bojazan da će mnogi ostati bez posla. Novotny smatra kako su sve vlade propustile priliku u prošlih 10 godina postaviti javni sektor na zdrave temelje. Isto tako, trebali su po njegovom mišljenju već i riješiti problem s koeficijentima.
"Ali ne linearno, jednako za sve. I ako se zbog te linearnosti cjelokupan iznos podigne na razinu milijarde kuna više iz proračuna, a manje od 600 ili 700 milijuna kuna to sigurno neće biti, to je mnogo novca za malo učinaka i opet spirala troškova ide prema gore", govori Novotny za Glas Slavonije.
No, tek treba vidjeti hoće li se i kako problem riješiti i hoće li štrajk prestati.
