Ekonomski stručnjak Udruge "Glas poduzetnika" Vuk Vuković analizirao je podatke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) i Državnog zavoda za statistiku (DZS) o zaposlenosti unatrag nekoliko godina i sadašnje trendove u krizi, te napravio predviđanje kretanja nezaposlenosti do kraja godine i u sljedećim godinama.
Predsjednik udruge Glas Poduzetnika Hrvoje Bujas napomenuo je da su poduzetnici "s jedne strane jako sretni što je zdravstvena i epidemiološka situacija dobra i što možemo početi raditi, a s druge strane jako zabrinuti za budućnost našeg poslovanja", pišu Vijesti.hr.
U travnju rast nezaposlenosti čak 10 posto
"Čak 47 posto naših članova prema anketi koju smo proveli će biti prisiljeno smanjiti opseg poslovanja ako žele opstati. To znači otvaranje poslovanja uz ili manje radnika, pogotovo manje sezonskih radnika kod turističkih djelatnika ili ugostitelja, ili uz manje plaće za radnike. Nažalost, čak 29 posto malih, mikro i srednjih poduzetnika i obrtnika nema dovoljno sredstava za ponovo pokretanje poslovanja i bit će prisiljeni ili na zatvaranje ili na otpuštanja. Umjesto da se Vlada koncentrira na gospodarstvo i dopusti nam da radimo, ona donosi čudne odluke o zabrani rada nedjeljom i sprema se za izbore dok još ima dobar rejting, prije vrhunca krize i vala nezaposlenosti koji će nas pogoditi", dodao je Bujas.
U Hrvatskoj je upravo drugi kvartal godine onaj u kojemu najviše pada nezaposlenost. Vrijeme predsezone je vrijeme jače ekonomske aktivnosti i povećanog zapošljavanja. U 2020. već vidimo da će takav trend drugog kvartala biti zaustavljen odnosno da će doći do potpuno obrnutog trenda - umjesto očekivanog jakog pada nezaposlenosti u drugom kvartalu imat ćemo snažni rast nezaposlenosti. U ožujku 2020. nezaposlenost je prekinula trend pada iz prijašnjih godina i rasla za četiri posto, iako se u prva dva mjeseca kretala identično kao i prijašnjih godina. U travnju je situacija još gora; umjesto očekivanih 10 posto pada nezaposlenosti, koliko je travanj u pravilu donosio, ove godine imamo rast nezaposlenosti u travnju od više od 10 posto.
Posljedice epidemije anulirat će učinak tri najbolja mjeseca
"Kako su u ožujku mjere restriktivnog kretanja trajale tek pola mjeseca i već generirale učinak snažnog prekida trenda, u travnju koji je proveden u mjerama restriktivnog kretanja trend je potpuno izokrenut. Daljnji rast nezaposlenosti se može očekivati i u svibnju koji će također do polovice mjeseca imati na snazi mjere ograničenog kretanja a do kraja mjeseca možemo unatoč podizanju restrikcija očekivati i promjenu ponašanja potrošača", rekao je ekonomist Vuković.
"U petom mjesecu u zadnje tri godine nezaposlenost je svaki put padala oko 11 posto. Već nakon prvog tjedna u svibnju 2020.nezaposlenost je nastavila rasti, iako nešto manje nego što je to bio slučaj početkom četvrtog mjeseca. Ono što je sigurno jest da će posljedice koronavirusa u potpunosti anulirati učinak tri tradicionalno najuspješnija mjeseca u godini kada se smanjuje nezaposlenost. Štoviše, nezaposlenost će rasti otprilike za onoliko koliko inače pada u drugom kvartalu", istaknuo je Vuković.
'U lipnju će krivulja nezaposlenosti eskalirati'
Nažalost, trend će se nastaviti i dalje, smatra Vuković. Od 1. lipnja prestaju Vladine mjere pomoći gospodarstvu i može se očekivati da će tek u lipnju mjesecu krivulja nezaposlenosti eskalirati, a neradna nedjelja će svakako dodatno pridonijeti tom rastu nezaposlenosti. Procjena Udruge Glas poduzetnika je da će u trgovini od 10 do 15 tisuća ljudi do kraja godine ostati bez posla ako se ne promijeni ova odluka.
Pad potražnje koji će se nastaviti i dalje zbog visoke neizvjesnosti kao i izvjesno loša turistička sezona velikom broju malih poduzetnika i obrtnika nažalost znači dodatne teškoće u poslovanju u idućim mjesecima. Uzevši u obzir ove podatke, ali i činjenicu prestanka drugog paketa Vladinih mjera, razvili su nove procjene kretanja nezaposlenosti do kraja 2020.
Prema optimističnom scenariju očekuju da bi do kraja 2020. još 160.000 ljudi moglo ostati bez posla. Taj bi se trend usporio u 2021. no niti tada, kako navode, ne možemo očekivati naglo smanjenje nezaposlenosti već lagani rast od dodatnih 15.000 ljudi, što bi značilo da će nezaposlenost dostići svoj vrhunac s oko 315.000 ljudi u 2021. Ovaj scenarij pretpostavlja brz oporavak 2021. i slabiji rast nezaposlenosti ove godine, te konkretne i efikasne reformske akcije Vlade RH za oporavak gospodarstva, kojih za sada nema na vidiku.
'Sva tri scenarija ovise o dubini poduzetih reformi'
Pesimistični scenarij pretpostavlja nastavak negativnog trenda rasta nezaposlenosti tijekom cijele godine i predviđa da bi čak 240.000 ljudi do kraja 2020. godine moglo ostati bez posla. Efekt će se nastaviti i u 2021. kada se može očekivati dodatnih 51.000 ljudi koji bi mogli ostati bez posla. To bi ukupan broj nezaposlenih podiglo do čak 430.000 ljudi u 2021., odnosno čak 38% prije nego krene padati nakon duljeg očekivanog oporavka. Crni scenarij je izvjestan u slučaju izostanka potrebnih reformi, kao i zbog bavljenja Vlade izborima i formiranja nove Vlade idući četiri do pet mjeseci čime će se izgubiti ritam za oporavak.
Realni scenarij bi se kretao između optimističnog i pesimističnog: ukupno 340 tisuća nezaposlenih do kraja 2020., i ukupno 370 tisuća nezaposlenih u 2021. prije početka oporavka.
"Sva tri scenarija ovisit će o dubini poduzetih domaćih strukturnih i institucionalnih reformi na tragu jačanja poduzetničke klime i vladavine prava, posvećenosti Vlade ekonomskom oporavku, oporavku naših najznačajnijih ekonomskih partnera i zdravstvenim mjerama nadzora epidemije", zaključio je svoju analizu Vuković.
