Hrvati sve više luduju za “voćkicama”. Ne za neretvanskim mandarinama ili bananama iz uvoza nego za “voćkicama” koje se redaju na automatima igara na sreću. Samo od prosinca 2017. godine do danas u Hrvatskoj je broj automata za igre na sreću porastao za čak 2000.
Prema podacima Porezne uprave, u cijeloj državi sad radi 10.718 automata, dok ih je na kraju prosinca pretprošle godine bilo 8797. Da posao s njima cvjeta, potvrđuju i svake godine sve veći prihodi državnog budžeta od poreza na dobitke od igara na sreću.
Istraživanja pokazuju da su Hrvati ovisniji o kocki nego ostali Europljani. Kod nas je 2,2 posto ovisnika, a u EU, u prosjeku, od pola posto, do najviše dva posto.
"Naša je dnevna bolnica stalno puna, dolaze nam ljudi iz cijele Hrvatske", kazao je za 24sataDavor Bodor, psihijatar i voditelj u Hrvatskoj jedine dnevne bolnice za ovisnost o kockanju, one u Psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan u Zagrebu. Liječenje traje dva i pol do tri mjeseca, a oporavak je doživotan.
Potrebno je određeno vrijeme da se ovisnost prihvati i liječi, a onda još puno više vremena za povratak u realnost i suočavanje s posljedicama ovisnosti - napominje psihijatar.
Svi koji igraju na sreću su prije pet godina u proračun kroz porez na dobitak uplatili malo više od 117 milijuna kuna, a prošle godine čak triput više. Samo u prvih osam mjeseci ove godine državni je budžet na tome zaradio gotovo 237 milijuna kuna, dok su priređivači igara na sreću uplatili još skoro 590 milijuna kuna naknada.
Proračunski prihodi od igara na sreću jedan su od najznačajnijih prihoda hrvatskog proračuna. Kad se zbroji porez na dobitke, koji plaćaju igrači, s naknadama koje plaćaju priređivači igara, ti prihodi debelo premašuju, primjerice, prihode od svih koncesija, ili kazni, upravnih i administrativnih pristojbi koje su Hrvati uplatili. Prošle se godine u proračun slilo 550 milijuna kuna od različitih kazni i upravnih mjera, a od poreza na dobitke od igara na sreću i naknada za priređivanje preko 1,3 milijarde. U prvih osam mjeseci ove godine je pak za sve koncesije u državi uplaćeno 290 milijuna kuna, a 237 milijuna u ime poreza na dobitke od igara na sreću.
Prihode od igara na sreću država usmjerava u razvoj sporta, borbu protiv ovisnosti, kulturu i slično. Tako polovica godišnje naknade koju plaćaju kasina idu u te svrhe, kao i polovica godišnje naknade koju plaćaju kladionice, igre na automatima i slično.
Svaki kasino godišnje mora platiti naknadu od pola milijuna kuna, a vlasnik automata za svaki uređaj godišnje daje 10 000 kuna, za elektronički rulet do šest igraćih mjesta pak 40.000 kuna. Na dobitak od klađenja plaća se 10 posto poreza ako on ne prelazi 10.000 kuna. Za dobitke od 10 do 30 000 kuna porez je 15 posto, s 20 posto se oporezuje dobitak između 30 000 i pola milijuna kuna, a svaki dobitak vrijedan iznad pola milijuna kuna oporezuje se s 30 posto.
