Nova rupa se otvorila u Zagrebu. Nije tako golema kao ona na Slavonskoj aveniji ali kad vam se pod nogama odjednom otvori metar duboka rupa nije ugodno. A nije ugodno ni iščekivati gdje će se pojaviti slijedeća.
Problemima zagrebačkog podzemlja tako nikad kraja i zato smo u goste RTL Direkta pozvali prof. dr. Snježana Mihalić Arbanas s Rudarsko-geološkog fakulteta.
Zašto Zagreb propada?
"Zagreb propada zbog instalacija i građevinskih radova koji su povezani s instalacijama. Radi se o starim instalacijama, više desetljeća starim, tako da geologija ovaj put nije uzrok".
Stalno se spekulira o podzemnim vodama...
"To je mogućnost, no za Zagreb je to manja mogućnost. Jer naše podzemlje je dosta homogeno i ne očekujemo nekakve takve pojave".
Ima li s ovim veze što se Zagreb na trusnom području, rizičnom od potresa?
"Što se tiče potresa, to je dosta jednostavno. Da bi nastale posljedice od potresa, mora nastati prvo potres. Rupe su nastale neovisno od potresa".
Može li nam se dogoditi da se otvori rupa kao nedavno u Meksiku gdje je pola kvarta nestalo?
"Nema jer kod njih je to posljedica crpljenja podzemne vode i trajnog sniženja razine podzemne vode pa se cijeli teren snižava. Situaciju sniženja cijelog terena imate u Tuzli gdje je zbog rudarskih radova centar Tuzle snižen za 16 metara. Mora postojati vidljiv razlog za to".
Ima li drugdje u Hrvatskoj takvih razloga za nastanak rupa?
"Ne u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Imamo rupe i špilje u krškom dijelu".
Znači, ovo nije scenarij iz katastrofičnih filmova?
"Nije, ovo je povezano s instalacijama i onda je samim time i lakše rješivo".