Vlada je u četvrtak prihvatila zaključak da se proračunskim sredstvima u iznosu od 45 milijuna kuna sufinanciraju projekti dnevnih bolnica i jednodnevnih kirurgija KBC-a Sestre milosrdnice te projekt uspostave objedinjenog hitnog bolničkog prijema tog KBC-a, za koje su iz EU-ovih fondova dodijeljena bespovratna sredstva, a projekti bi trebali biti dovršeni do rujna.
Za razliku sredstava koja nedostaju za realizaciju projekata potrebno je 44,99 milijuna kuna, što će se osigurati sredstvima državnog proračuna za 2010., 2021. i 2022. godinu, izvijestio je ministar zdravstva Milan Kujundžić.
Riječ je o projektima koji su dijelom sufinancirani bespovratnim sredstvima EU-ovih fondova, a trebali bi biti gotovi do rujna ove godine.
Projekti kasne i nedostaje još sredstava
Budući da projekti kasne i nedostaje još sredstava, prijeti nam da ostanemo bez sredstava EU-a, rekao je ministar.
Vrijednost projekta dnevnih bolnica iznosi 49,8 milijuna kuna, a uspostava hitnog prijema 30,9 milijuna kuna, pa je ukupna vrijednost projekata 80,8 milijuna kuna.
Ukupno za oba projekta iz državnog proračuna financira se iznos od 12,1 milijuna kuna iz sredstava, a iz sredstava EU-a iznos od 68,6 miljuna kuna.
Potrebno je više od ugovorenih iznosa
No, za realizaciju radova potrebno je više od ugovorenih iznosa pa se pokazalo nužnim da Vlada podupre nastavak realizacije projekata jer postoji realan rizik od gubitka europskih sredstava.
Cilj otvaranja dnevnih bolnica je održivost poslovanja bolnice jer su se dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije pokazale kao odlično rješenje za zbrinjavanje pacijenata kojima nije nužno liječenje na akutnim bolničkim odjelima.
Smanjenjem prijema na akutne bolničke odjele, a povećanjem broja slučajeva u dnevnim bolnicama i jednodnevnim kirurgijama, troškovi liječenja i poslovanja će se smanjiti, a učinkovitost za pacijente porasti jer će se cijela obrada moći napraviti u jednome danu i na jednome mjestu bez gubitka vremena za pacijente.
KBC Sestre milosrdnice na lokaciji u Vinogradskoj do rujna ove godine treba dobiti i objedinjeni hitni bolnički prijem. Novi hitni bolnički prijem u Vinogradskoj omogućit će brže zbrinjavanje pacijenata, brži obrtaj pacijenata i bržu dijagnostiku.
Prihvaćen plan Garancije za mlade
Vlada je prihvatila dvogodišnji plan provedbe Garancije za mlade, u svrhu bolje zapošljivosti mladih do 30. godine života i njihove brže aktivacije na tržištu rada.
Cilj je da sve osobe mlađe od 30 godina dobiju kvalitetnu ponudu za posao ili da im se omogući nastavak obrazovanja, naukovanje ili pripravništvo u roku od četiri mjeseca od gubitka radnog mjesta ili prestanka formalnog obrazovanja .
Riječ je o međusektorskoj podršci mladima prilikom prelaska iz obrazovanja na tržište rada, te se očekuje da će ona omogućiti veću motiviranost mladih za traženje posla i zapošljavanje, kao i brzu nadogradnju njihovih znanja i vještina koje su stekli tijekom obrazovanja.
Korisnici mjera mladi do 30 godina
Plan provedbe Garancije za mlade u razdoblju od 2019. do 2020. ujedno je i pretpostavka za korištenje sredstava Inicijative za zapošljavanje mladih te sredstava Europskog socijalnog fonda namijenjenih za provedbu Garancije za mlade.
Korisnici mjera iz Garancije mogu biti mladi u dobnoj skupini do 30 godina, koje ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih.
Ministar rada Marko Pavić istaknuo je da je Garancija za mlade instrument kojim je Hrvatskoj od 2014.do 2020. na raspolaganju dvije milijarde kuna iz EU fonda, a do sada su tim sredstvima većinom financirane mjere aktivne politike zapošljavanja.
Hrvatska smanjila stopu nezaposlenosti mladih
Posebno je istaknuo da je Hrvatska smanjila stopu nezaposlenosti mladih s gotovo 50 posto na 21 posto.
Prošle dvije godine u tu se svrhu investiralo preko milijardu i 200 milijuna kuna, a u planu za 2019. i 2020. je dodatnih 400 milijuna kuna.
Pavić je posebno istaknuo mjeru jačanja samozapošljavanja i pripravništvo kojom je omogućeno poslodavcima da bez ograničenja gornje visine plaće mogu dati prvu plaću mladima.
Cilj je i zaustaviti iseljavanje mladih
"Ako netko želi zadržati mladog inženjera, može mu dati 10.000 kuna plaće, a država će financirati pola tog iznosa iz Garancije za mlade", istaknuo je Pavić.
Po podacima EUROSTATA u 2017. godini, stopa nezaposlenosti madih u Hrvatskoj bila je među četiri najviše u EU.
Cilj je i zaustaviti iseljavanje mladih koji traže posao u inozemstvu, s obzirom da se od ulaska RH u EU, po podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, 6.148 mladih osoba zaposlilo u inozemstvu. Mladi do 29 godina čine 28,9 posto ukupnog zapošljavanja u inozemstvu. Najveći broj ih se zaposlio u Njemačkoj, Austriji, Irskoj, Sloveniji, te Panami. Najveći broj mladih koji su se zaposlili u inozemstvu imaju završenu srednju školu (4607), dok fakultetsko obrazovanje ima 1191 osoba.
U Hrvatskoj niža stopa nezaposlenosti od eurozone
Ministar rada Marko Pavić na sjednici Vlade pohvalio se da Hrvatska ima stopu nezaposlenosti od 7,5 posto, što je manje od prosjeka eurozone.
Već peti mjesec stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj manja je od one u eurozoni, izjavio je Pavić na sjednici Vlade te posebno naglasio 96.058 više zaposlenih nego prije tri godine.
U prve dvije godine mandata ove Vlade osigurano je 4,5 milijarde kuna za programe zapošljavanja, a ove godine na raspolaganju je dvije milijarde kuna.
Kritike vezane uz ugovore na određeno vrijeme
Predstavljajući izvješće, ministar se posebno osvrnuo na kritike vezane uz ugovore na određeno vrijeme koje se nude mladima.
I na tom je području, istaknuo je, prisutan pozitivan trend pa poslodavci unutar godine dana sve više prebacuju mlade zaposlenike iz određenog u neodređeni radni status. Tako je je 2015. fiskalnu olakšicu za to koristilo 33.000 poslodavaca, a 2018. bilo ih je 101.000.
"Politika Vlade je dovela do toga da imamo jednu od najnižih stopa nezaposlenosti, ubrzanje gospodarskog ciklusa i povećanje stope zaposlenosti koja je u trećem kvartalu prošle godine iznosila 66 posto", istaknuo je ministar rada.
Smjernice za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja za razdoblje od 2018. do 2020. Vlada je donijela u prosincu 2017. godine.