O novom modelu odvoza smeća ali o drugim pitanjima za koje je nadležan razgovaramo s novim direktorom Fonda za zaštitu okoliša, Dubravkom Ponošem, dobrovečer dobrodošli.
U cijeloj Hrvatskoj treba se početi odvojeno prikupljati otpad. Je li Hrvatska spremna za to, hoće li gradovi i općine uspjeti ispoštovati taj rok?
Za tu mjeru svi ključni dionici ovog procesa znaju već duže vremena. Dakle vjerujem da su neke od priprema već napravili.
Znate kako je kod nas, sve u zadnji čas.
Vjerojatno neki neće stići napraviti. Glavnina njih hoće, tu će im pomoći fond i ministarstvo s nekim mjerama, ekskluzivu za taj dio ostavljamo ministru da najavi.
Što je ekskluziva?
To je vezano uz nabavku posuda za selekcioniranje otpada. Ključna stvar je da će ta mjera ići u skorom periodu i da će biti omogućeno da se sustav u z odgovarajuću pomoć postavi za puno jeftinija sredstva nego li je to inicijalno planirano.
Bit će odabran proizvođač iz Hrvatske ili inozemstva?
Čitav proces ide da se raspisuje natječaj za iskazivanje javnog intersa, nakon toga ćemo imati podatke.
Hoćete li to stići? To je isto procedura.
Procedura postoji kao i uvijek, no kad su EU sredstva u pitanju procedure su neophodne i vrlo stroge, ali zasigurno pravične.
Ljudi sada vrlo malo razdvajaju otpad, 77% ukupnog otpada završava na odlagalištu.... Mislite da će ove kazne od 3.000 do 10.000 kuna to promijeniti?
Kazne same za sebe ne. Potrebno je postaviti čitav sustav. U tom sustavu oni koji budu selekcionirali otpad će plaćati manje, a oni koji to neće činiti...
Ipak će plaćati manje. Čuli smo na skupštini, bilo je dvojbe oko toga.
Sustav je postavljen na način da favorizira one koji su odgovorni prema okolišu i selekcioniranju otpada i samim time mogu doći u poziciju da plaćaju manje.
Što više sortiramo plaćat ćemo manje?
Tako je.
Pokrećete kampanju i o zbrinjavanju elektroničkog otpada, hoćemo sad dobit spremnike i za baterije?
Spremnici za baterije postoje. Možete u svakom dućanu u kojem ste kupili opremu odložiti baterije. Što se tiče otpada vezanog na električni otpad, pokrećemo kampanju koja će objasniti svim ključnim dionicima tog procesa koje su njihove obaveze.
Televizor koji imamo gdje ćemo njega moći baciti?
Možete ga u ovom trenutku baciti ne na odlagalište, nije interes da tamo završi, već na mjestu gdje će biti iskorišteni svi korisni materijali koji se u njemu nalaze i koji će ponovno biti u slijedećm ciklusu iskorišteni.
Kad smo već kod elektronike, što je sa subvencijama za kupnju električnih automobila? Malo ih nema pa malo ima?
U tom slučaju dobre vijesti jer slijedeća godina će biti godina kada će ta mjera biti ponovno raspisana. Elektromobilnost je jedna od mjera i možete je očekivati u prvom kvartalu iduće godine.
Koliko će iznositi subvencija? U postoku cijene vozila ili?
Bit će apsolutni iznos određen, u ovom trenutku to još ne mogu reći, no bit će stimulativan.
Što je sa energetskom obnovom obiteljskih kuća natječaj je najavljen još lani, pa odgođen dva puta, što je problem?
Također ćemo u slijedećoj godini imati tu mjeru. Ulaganje u stambeni projekt energetske učinkovitosti do 2020. godine je predviđeno 100 milijuna eura, od toga je 30 milijuna u obiteljskim, a 70 milijuna u višim stambenim zgradama. Ta mjera je u tijeku i polučila je dobar rezultat jer je 800 ugovora za visoke zgrade u RH bilo napravljeno s fondom. Sredstva koja su za to namijenjena dolaze iz EU i ona nam pomažu da aposrbiramo veću količinu novaca.
Dosta zaostajemo u energetskoj učinkvitosti. Imamo duplo manje solarnih ćelija od Slovenije i zašto to zanemarujemo, a imamo 2000 sunčanih sati i 1800 kwh po m2 sunceve energije godišnje. A uvozimo 60 posto struje? Hoćemo li poticati ljude da dobiju motiv da se griju preko solarnih ćelija?
Svaki kilovat iz obnovljivih izvora energije je nešto skuplji nego kilovat iz klasičnih izvora energije. U ovom trenutku nema vjetra, a mrak je, dakle moramo na neki nači nadokanditi taj kilovat i u svakom trenutku ga pokriti pa je to razlog njegove više cijene. Naravno da ga mi želimo subcvencionirati posebno u turizmu, posebno na mjestu gdje ta energija postoji. Moramo biti realni i prihvatiti neka ograničenja obzirom na količnu takve energije koju možemo u ovom trenutku kao država aposrbirati.
