Premda hrvatski znanstvenici koji su se protivili švedskom modelu još uvijek ne mogu priznati da smo i mi došli na švedski model evo najbolje potvrde da kopiramo Šveđane. Naš je stožer vidio da u Švedskoj u kafićima nema glazbe i odlučio je da glazbu stiša i u našim kafićima. Logika je da ljudi, kad je muzika glasnija, glasnije i pričaju a kad glasnije pričaju više pljuckaju i više šire virus.
Šaptanje u kafićima?
Dozvoljeni maksimum u kafićima je 65 decibela, ali ne još dugo
jer Capak i društvo iz Stožera žele stišati glazbu kako bi korona
slabije plesala.
''Šta je to, šta su oni to htjeli napraviti ne znamo. Hoćemo li
šaptati u kafićima? Ja bi rekao da je ovo spin vlade kako bi oni
svoje klubove i Kovačeviće mogli legitimno provesti. Evo normalno
pričamo, glazba lagano svira. Ne vidim zašto to rade, ali mi ih
moramo slušati'', rekao je Franz Letica,
predsjednik Udruženja ugostitelja Zagreb.
Slušati ćemo bolje jedni druge. Glazbe na najjače odlazi u
povijest. Sve će biti tiho jer se koronavirus širi kapljično pa
svako deranje i vikanje pomažu mu u širenju. Šaptanje stvara
"buku" od 35 decibela, normalan razgovor je 65, glasno pričanje
75, a deranje je 100 decibela.
U pomoć nam stiže ovlašteni mjeritelj stručnjak za decibele Zijad Lelić. Sada će i s Direktom u malu inspekciju.
''Kad smo blizu zvučnika pa je 69, kad bi se ja sad prošetao u sredinu to bi bilo 65'', izjavio je Zijad Lelić, ovlašteni mjeritelj buke.
Iskusni mjeritelj s više od 20 godina iskustva predlaže da glazba bude na 55 decibela do 60. Sve tiše nema smisla kaže i on sam.
''Kad odemo do maksimuma to je 65, kad malo stišamo što dobijemo,
kad ja vidim da smo stišali na 55 to je muzika ugođaja. To je
tiho, 35 je kao šaputanje'', objašnjava Lelić.
I u noćne klubove u kojima zvučnici trešte na 90 decibela osim
dezinficijensa i toplomjera mogao bi stići i zvukomjer.
''Ja stvarno ne znam što će ljudi raditi tamo ako neće plesati i
zabavljati se i konzumirati alkohol. Zato postoje noćni
klubovi'', kazao je Marin Medak, predsjednik
Nacionalne udruga ugostitelja.
S ugostiteljima Capak misli postići dogovor da dobrovoljno
stišaju glazbu kako bi se korona, koja ima radno vrijeme do
ponoći, mogla smiriti kad se stiša glazba.
''Ako je muzika preglasna, onda imate potrebu ako ste na distanci
da se približite osobi jer naprosto vas osoba ne čuje kad
govorite nešto, a isto tako imate potrebu i da vičete čime se
stvara više aerosola kojim se prenosi koronavirusna infekcija'',
rekao je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.
Istraživanja s kalifornijskog sveučilišta pokazala su da
smanjenje glasnoće za šest decibela može jednako djelovati u
sprječavanju širenja koronavirusa kao i dupla ventilacija u
prostoru. Osim nadglasavnja problematično je kažu stručnjaci i
zborsko pjevanje. HZJZ je prošli tjedan izvijestio da je veliki
broj oboljelih u karlovačkoj i splitsko dalmatinskoj županiji
povezan sa zborskim pjevanjem.
Evo zašto:
''Kod svakog pojačanog pritiska kojim zrak izlazi iz pluća veća
je mogućnost da se virus širi okolo. Da li to bilo pjevanje,
kihanje ili glasni govor. Prema tome treba li se čovjek
nadglasavati s glazbom koja se u pozadini onda će sigurno
glasnije govoriti i više će kapljica izletiti iz njegovih usta'',
objasnila je Vjekoslava Amerl Šakić, liječnica
obiteljske medicine.
Stiša li se glazba u noćnim klubovima, ugostitelji kažu to će
biti njihov kraj.
''Oni su pred slomom, za njih će to biti totlani lockdown, njihov je to kraj. Nitko njima ne može reći vi morate stišati, treba donijeti novi pravilnik. Da bi se nešto napravilo najbolje bi bilo dogovorno između vlasnika i mjerača i unificiralo se na 55 decibela i da svi budu zadovoljni'', smatra Lelić.
