Dio naših znanstvenika i liječnika je 6. prosinca uputio dramatičan apel javnosti u kojem su zbog tada visokog broja dnevno zaraženih tražili da se "preventivno i bez odgode aktiviraju najoštrije mjere kontrole epidemije koje su u Hrvatskoj politički i ekonomski moguće".
Taj je apel izazvao dosta polemike jer je druga struja znanstvenika tvrdila da će broj zaraženih početi padati i bez ikakvih dodatnih mjera, pozivajući se na visoku prokuženost stanovništva. Jedan od potpisnika tog apela je i jedan od najpoznatijih zagovornika strogih mjera i jedan od naših najpoznatijih znanstvenika u inozemstvu prof. dr. Ivan Đikić s Goethe Sveučilišta u Frankfurtu.
Pad broja zaraženih rezultat je ranije uvedenih mjera
Đikić smatra da se upravo zbog mjera donesenih prije nekoliko tjedna, na kojima su posebno inzistirali članovi Znanstvenog savjeta imamo značajan pad broja zaraženih. "Zatvaranje noćnih klubova, restorana, caffe barova, smanjivanje broja okupljanja, gustoće u javnom transportu, zatvaranje škola i najvažnije, jasne komunikacije prema građanima. Na temelju tih mjera su ovi rezultati izrazito pozitivni i imamo značajan pad broja zaraženih".
"Mi smo uvijek tražili pravilne, pravodobne mjere, jer na temelju podataka koje smo imali početkom 12. mjeseca, a to je bilo 4000 ljudi koji su dnevno u prosjeku zaraživani, da će nam u 12. mjesecu će nam broj umrlih biti 2000, samo u jednom mjesecu. Na temelju tih podataka su svi znanstvenici govorili vladi potrebne su ozbiljne, stroge i pravodobne mjere", rekao je Đikić.
"Mjere koje imamo sada djeluju. Ono što gledate danas i o čemu govorite, propusnicima i sprečavanjU prolaska građana iz jedne županije u drugu, to su klasične mjere potpunog lockdowna, to smo već imali. Vlada je to pokušavala izbjeći, a sada to uvodi, kad meni nije apsolutno jasno zašto, ne vidim nijedan znanstveni razlog da se te mjere uvode, kada imamo tako značajan pad novozaraženih. O tome možemo govoriti, kada se mjere uvode i na temelju kojih brojeva. Mi smo apelirali da se donese strategija koja će pokazati točno strože i najstrože mjere i kada te mjere moramo prekidati da bismo na temelju brojeva davali građanima opet pozitivnost i povjerenje da se mjerama i njihovim ponašanjem smo smanjili broj zaraženih i broj umrlih".
Neki drugi znanstvenici, primjerice g. Lauc, kaže da ove mjere koje su sada na snazi i ovaj rezultat nisu rezultat ovih mjera, jer za to treba tri do četiri tjedna, a broj je počeo padati nakon dva tjedna.
"To je točno, unutar dva do tri tjedna prave mjere će vam donijeti rezultate, to je znanstveno potvrđeno, vjerujem da vam podaci govore što je većina znanstvenika govorila. Ne želim ulaziti u rasprave s pojedincima. Pojedinci imaju odgovornost za svoje riječi", rekao je Đikić.
Na konstataciju Šprajca da je zadovoljan mjerama od 28. studenog, a 6. prosinca govorio da su potrebne jače mjere, Đikić je rekao da su uvijek govorili da treba pratiti rezultate. "Prema brojevima koje smo imali, tvrdimo i dalje, potrebno unaprijediti komunikaciju s građanima, jer do tada smo vidjeli da se mjere mijenjaju od dana do dana, nisu bile jasne i transparentne, nismo imali točne brojeve ni oboljelih, ni zaraženih, testiranja su bila katastrofalna. I danas imate brojeve koji još uvijek ne daju povjerenje i vjerodostojnost. To je bio jedan cijeli paket razmišljanja znanstvenika širom svijeta i onih u Hrvatskoj koji su željeli na kvalitetan i dobar način uputiti vladu kako da kontrolira ovu vrlo opasnu epidemiju".
Propusnice nisu bile potrebne?
"Ove mjere djeluju i uopće ne razumijem zašto ove propusnice koje su tako stihijski i relativno nepravedno prema dijelu građana uvedene, nemamo nikakve podatke zašto se uvode. To je potpuno nelogično i neznanstveno i čini mi se da je Stožer u ovom slučaju potpuno izgubio znanstveni i stručni kompas.
"Ovdje su drugi razlozi zašto se te mjere uvode, ne radi prevencije, ne radi potrebe da se građani zatvore...Tu je velik upliv politike, mjere su najavljene prije pet dana, a danas kad se uvode brojevi su na polovici onoga što smo imali prije tjedan ili dva i tu je očigledan utjecaj politike. Stožer je trebao biti dovoljno snažan da sa stručnog stanovišta kaže da li je doista potrebno uvoditi ovako stroge mjere koje smo do sada izbjegavali, a sad ih uvodimo kada nam druge mjere djeluju. Nije logično", zaključio je Đikić.
Također, Đikić je skrenuo pozornost i na statistiku zaraženih, odnosno da se u Hrvatskoj antigenski testovi ne ubrajaju u dnevnu statistiku te da je broj dnevno zaraženih mnogo veći. "30 do 50 posto svih pozitivnih su antigenski, a 50-60 posto su genetski koji se jedini uvode u službenu evidenciju zaraženih. Broj je značajno veći. Postavlja se pitanje radi li se to namjerno ili ne. Sve te antigenske testove možemo potvrditi PCR genetskom metodom, kao što se to radi u Njemačkoj".
Upravo to pitanje novinari svaki dan postavljaju g. Capaku i članovima Stožera. Oni kažu da nije Hrvatska jedina koja tako radi, da je to princip u cijeloj Europi.
"Kao i vi novinari, ja znam da to nije točno. Antigeni testovi se mogu potvrditi genetskim testovima i uvoditi se u službeni registar, jer nije važna statistika za EU, nama je važna točna evidencija u Hrvatskoj, da na temelju toga možemo uvoditi strože ili popuštati mjere. To je ono što su znanstvenici htjeli reći, moramo imati parametre, brojeve kojima možemo vjerovati i donositi mjere. To je pokazatelj da se više gleda prema politici, kako će Hrvatska stajati na statističkoj tablici u EU, a manje se gleda kako možemo građanima dati pravu informaciju, koliko nas je zaraženo, koliko oboljelo i kako možemo spriječiti spiralu smrtnosti koja nam od 10. mjeseca raste", zaključio je Đikić.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
